U Kolumbiji formalno završen pedesetogodišnji rat, u kojem je ubijeno gotovo četvrt miliona ljudi.
Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko potpisali su u kolumbijskom gradu Cartageni historijski mirovni sporazum, kojim je formalno završen pedesetogodišnji rat, u kojem je ubijeno gotovo četvrt miliona ljudi, prenose agencije.
Nakon četiri godine mirovnih pregovora na Kubi, Santos i Timošenko, što je ratni nadimak čelnika Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije Rodriga Londona, rukovali su se prvi put na kolumbijskom tlu, pred više stotina zvanica, i hemijskom olovkom, načinjenom od recikliranog metka, potpisali mirovni sporazum.
Uoči svečanosti, Santos je potpisivanje sporazuma nazvao “novim danom za Kolumbiju, novom etapom njene historije, historije zemlje u kojoj vlada mir”.
FARC je, sa svoje strane, objavio da “završava rat oružjem, a počinje rasprava idejama”.
Potvrda na referendumu
Da bi stupio na snagu, mirovni sporazum još trebaju na referendumu 2. oktobra potvrditi državljani Kolumbije s pravom glasa.
Prema ispitivanjima javnog mnijenja, 62 posto Kolumbijaca podržava sporazum, a 25 posto mu se protivi.
Među prisutnima na potpisivanju sporazuma bili su i generalni skretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon, američki državni sekretar John Kerry, kubanski predsjednik Raul Castro i još desetak šefova država.
Kako bi pokazala podršku sporazumu, Evropska unija u ponedjeljak je skinula FARC sa svog popisa terorističkih organizacija.
Kerry je kazao da službeni Washington također razmišlja o sličnom potezu te je obećao 390 miliona dolara za Kolumbiju kako bi podržao mirovni proces.
Predstavnici dvije strane finalizirali su dogovor 24. augusta u Havani, nakon gotovo četiri godine pregovora.
Sporazum uključuje odredbe o uključivanju FARC-a u politički život, osnivanje suda za ratne zločine, reforme u ruralnom sektoru i reintegraciju demobiliziranih gerilaca u građanski život.
U sljedećih pola godine gotovo 8.000 preostalih boraca FARC-a bit će razmješteno u 23 regije u zemlji, gdje će predati oružje, u procesu koji će nadgledati UN.
Uprkos olakšanju širom zemlje, jer su okončana krvoprolića i otmice koji su se događali zadnjih decenija, sporazum je izazvao podjele u četvrtoj po veličini južnoameričkoj ekonomiji.
FARC u Kongrersu
Neki, uključujući utjecajnog bivšeg predsjednika Alvara Uribea, ogorčeni su što sporazum dopušta pobunjenicima da uđu u Kongres a da nisu odslužili zatvorsku kaznu.
Po sporazumu, FARC će do 2018. godine imati predstavnike u Kongresu, bez prava glasa, a nakon toga, do 2026. godine, imat će deset predstavnika s pravom glasa, nezavisno o izbornim rezultatima.
U oružanom sukobu u Kolumbiji, koji je trajao od 1964. godine, učestvovalo je nekoliko pobunjeničkih grupa krajnje ljevice, paravojske krajnje desnice i oružane snage.
U njemu je poginulo gotovo 250.000 ljudi, oko 45.000 je nestalo, a 6,9 miliona je raseljeno.