U intervju za Radio-televiziju Kosova, Thaçi je rekao da bi on želio da na mjesto predsjednika Kosova dođe glasovima građana, a ne skupštine Kosova.
Kako prenosi domaći medij “Blic”, da bi Thaçi postigao ovaj cilj, skupština Kosova bi morala da izglasa izborne reforme koje bi omogućile izbor za predsjednika Kosova direktno od naroda.
Izvori unutar PDK-a su rekli “Blicu” da Hashim Thaçi ima dva razloga zbog kojih bi želio da se izbor za predsjednika vrši na ovaj način.
Prvi razlog je u tome da strahuje od opasnosti da za njega ne glasa veliki dio poslanika Demokrastkog saveza Kosova (LDK) i izuzetno mala vlast koju ima po aktuelnom ustavu Kosova.
Drugi razlog, po izvorima “Blica”, je to da Thaçi ima veliku dilemu da li da funkciju predsjednika partije ostavi nekom drugom, jer strahuje od podjele u partiji i mogucnosti da PDK izgubi naredne izbore.
U međuvremenu poslanik PDK Nait Hasani je rekao za domaće medije da je koalicija LDK – PDK neodrživa i da neće moći da okonča njen puni mandat zbog borbe za dominaciju između ove dvije partije.
Po njemu, LDK pokušava da dominira političkom scenom zbog funkcije premijera koju aktueno ima.
Prema njegovim riječima, ako Hashim Thaçi postane predsjednik Kosova sa sadašnjim ovlašćenjima predviđenim za tu funkciju, onda će PDK izaći kao gubitnik u koaliciji sa LDK-om.
Politicki analitičar iz Pristine Fatmir Sheholli je, povodom izjave Thaçija, rekao da lider PDK-a zna da u ovakvim ustavnim okolnostima i aktuelnim načinom biranja predsjednika ne može da računa na najmanje 10 poslanika LDK-a koji su javno izašli protiv koalicije sa PDK-om.
“Smatram da i u slučaju izbornih reformi i mogućnosti da se presjednik Kosova bira direktno od naroda, Thaçi treba da zna da će imati izuzetno jake protivkandidate koju se mogu pojaviti na presjedničkim izborima na Kosovu”, rekao je Sheholli.
On je još dodao da postoji mogućnost da je Thaçijeva izjava “probni balon” ili test za LDK Ise Mustafe, da ako ulazi u tu borbu za predsjednika moze da dođe i do okončanja koalicije sa LDK-om.
“U opticaju je nekoliko opcija koje mogu proizvesti sasvim drugačiju konfiguraciju političkog tržišta na Kosovu. Na primjer, ako pokret Samoopredjeljenje odluči da kanididuje Albina Kurtija za predsjednika Kosova ili Alijansa za buducnost Kosova Ramusha Haradinaja, onda će definitivno postati veoma zanimljivo ko bi mogao da postane putem izbora predsjednik Kosova”, rekao je Sheholli.
