Na ovogodišnjoj konferenciji Evropskog fonda za Jugoistočnu Evropu (EFSE) okupilo se 400 predstavnika finansijskih institucija iz cijelog svijeta, a među njima i guverner Centralne banke Kosova Bedri Hamza, koji je na dužnost stupio 2013. godine.
Hamza je, prije nego što je postao guverner, obavljao funkciju ministra finansija te zemlje, a poslovnu karijeru je počeo kao šef finansija firme kombinata Trepča u Mitrovici. Nakon toga se okrenuo privatnom biznisu, da bi od 2000. do 2003. godine obnašao funkciju šefa javne službe u Opštini Mitrovica.
Guverner države koja trenutno prolazi kroz težak politički period, možda i najteži od osamostaljenja, zbog političkih previranja unutar države, govorio nam je o trenutnoj ekonomskoj situaciji na Kosovu i budućim ciljevima.
Možete li nam reći kakva je trenutna ekonomska situacija na Kosovu i šta se na tom polju promijenilo od nezavisnosti?
– Od momenta kada je Kosovo proglasilo nezavisnost do danas imali smo pozitivan ekonomski napredak. Ekonomski rast je bio najveći u regionu, više od tri posto godišnje. I sada je makrofiskalna stabilnost prezentna, a deficit budžeta se kreće samo oko dva posto.
Uvijek smo, od nezavisnosti, imali pozitivni bankovni saldo i javni dug je veoma nizak. Kreće se trenutno oko 12 posto. Najviše smo investirali u puteve, škole i infrastrukturu. Do prije dvije godine kapitalne investicije su bile dio budžeta. Ukupno 40 posto budžeta je bilo namijenjeno tim investicijama. Sada se za investicije izdvaja nešto manje novca, oko 30 posto budžeta.
Plate i penzije su povećane, ali činjenica je da Kosovo ima malu ekonomsku bazu i da je dodatni rast ekonomije potreban.
Koji su to problem s kojim se Kosovo susreće na polju ekonomije?
– Jedan od problema je trgovački deficit i nezaposlenost. I korupcija je, također, veliki problem. Sve dok se ne rješimo tog problema, on će utjecati na ekonomiju.
Na kojim poljima je Kosovo od nezavisnosti bilo najviše ekonomski aktivno, odnosno, u koja polja ekonomije se najviše investiralo?
– Od nezavisnosti se najviše investiralo u orabzovanje i infrastrukturu. Također smo uspjeli izgraditi autoput. to je bio jako skup projekat. Uradili smo to s našim finansijskim izvorima i nismo se zadužili.
I ova politička previranja koja se dešavaju unutar države se mogu odraziti na ekonomiju, ali što se tiče bankarskog sektora, on je veoma dobro kapitaliziran i likvidan. Na Kosovu je pristuno deset banaka, od čega je osam inostranih. Ove godine, u odnosu na prošlu, imamo 8,3 posto više kredita i više depozita. Što je najbitnije, kamatne stope idu prema dole i prosjek je sedam posto.
Banke daju veliki doprinos ekonomskom razvoju države.
Koji su ciljevi Kosova na polju ekonomije narednih godina?
Ne možete imati dobar ambijent za biznis ako nemate dobru infrastrukturu. Također, ako ne ulažete u obrazovanje nećete imati kvalitetne kadrove u budućnosti. Ima mjesta za napredak, to je sigurno, ali to sve zavisi i od finansijskih mogućnosti. Mi smo tek na početku i sigurno će biti bolje.
Prioritet je, za sada, da se očuva makrofiskalni stabilitet države. Ne možete ulagati bez granica i razvijati se kada imate dugove. Mi gledamo da stvorimo bolje okruženje i bolje uslove za privatni sektor, jer i taj sektor kreira ekonomski rast.
Šta Kosovo možete ponuditi Evropi i kakva je situacija s izvozom?
– To što nas neke države još nisu priznale svakako koči ekonomski razvoj. Ne samo da nas sprečava u tome da izvozimo, nego i firme koje žele poslovati unutar države imaju poteškoća s poslovanjem. Kod nas nije provedena liberalizacija viza. Teško cirkulira biznis, kapital, pa i ljudi. Kosovo je, do sada, priznalo 110 država i ja se nadam da će to uraditi i neke države iz regije.
Rekao bih da Kosovo, kao prvo, može Evropi ponuditi mlade i perspektivne ljude. Puno mladih ljudi ovdje se bavi informatikom i od kuće rade za neke evropske i američke firme.
Kao drugo, Kosovo proizvodi kvalitetne prehrambene proizvode.
Kao treće, i ono što bih posebno istakao, imamo velike kapacitete za proizvodnju električne energije. Problem je što je kod nas električna energija zavisna od uglja. Struja je jedan od proizvoda koji se traži i koji ima veliko tržište. Ovih dana očekujemo da potpišemo jedan veliki ugovor s jednom stranom kompanijom, a radi se o dokumentu koji bi nam dozvolio da izgradimo dodatnu infrastrukturu za proizvodnju električne energije.
Također, Kosovo mora investirati i u zimski turizam. Dobar primjer naših napora da se i ta grana pokrene je ski-centar Brezovica, koji će se uskoro početi graditi.