Postoje razne sorte grožđa: grožđe koje se koristi za jelo u svježem stanju, osušeno grožđe (grožđice) koje se dobija prirodnim sušenjem, grožđe kao industrijska sirovina za proizvodnju vina, sokova, vinskog sirćeta, rakija, konjaka i drugih pića.Od sjemenki grožđa proizvodi se i posebno aromatično ulje.
Ljekovitost
Grožđe je visokovrednovan izvor fitohemikalija bioflavonoida. To je specifičan skup biljnih pigmenata (boja) koje se danas intenzivno istražuju. Izraženija boja grožđa znači jaču koncentraCiju bioflavonoida. Ove materije posjeduju naročiti antioksidacioni potencijal, tj. štite ćelije od štetnog uticaja slobodnih radikala.
Brojni dokazi pokazuju da polifenoli u vinu blagotvorno djeluju na zdravlje srca. U novoj studiji, istraživači sa Univerziteta u Konektikatu utvrdili su da i grožđe sa svojim komponentama, polifenolima, takođe ima zaštitno dejstvo na srce. Polifenoli iz grožđa (koji se nalaze i u vinu) djeluju na dva načina: skupljaju i aktiviraju slobodne radikale, redukuju stvaranje malondialdehida, nusprodukta oksidacije. Također je dokazano da konzumacija grožđa poboljšava protok krvi jer sprječava skupljanje crvenih krvnih zrnca u venama, poboljšava kapacitet srca i smanjuje obim uniŠtenog tkiva poslije srčanog udara.
Sok od grožđa ima trostruko dejstvo: podiže nivo nitrooksida, koji pomažu u smanjenju začepljenja vena, smanjuje agregaciju crvenih krvnih zrnaca i povišava stepen alfa-tokoferola, koji kao antioksidant povećava antioksidantna svojstva plazme za 50 odsto.
Fenolni sastojak resveratrol u kožici grožđa inhibira djelovanje proteina koji učestvuju u regulaciji enzima i hormona koji doprinose povišenom pritisku i bolestima srca.
Ako imate problema sa visokim pritiskom, čaša vina uz ručak ili večeru može da utiče na smanjenje rizika od srčanih bolesti. Naime, stanovnici sjeverne Evrope i Amerikanci imaju mnogo veći rizik smrtnosti od stanonika u mediteranskom području.
Reservatrol također pokazuje izvanredna inhibicijska svojstva u počecima stvaranja raka prosate, pluća, jetre i dojke. Kao antioksidant, učestvuje u zaštiti pluća od bolesti povezanih s pušenjem.
Antioksidanti iz voća i povrća, kao što su vitamni A, C i E, koje nalazimo u grožđu, takođe utiču na očuvanje vida, objavljeno je u jednoj studiji.
I ostaci grožđa preostali nakon proizvodnje vina mogu da se upotrijebe u borbi protiv čak 14 tipova bakterija, uključujući ešerihiju koli i streptokoku, pokazuju istraživanja. Kožice bobica grožđa bogate su balastnim materijama, pospješuju rad crijeva i otklanjaju zatvor, ujedno odstranjujući višak vode iz tijela, uklanjaju otrove i vezuju masne materije.
Grožđe je idealno za dijete. Ubrzava protok mokraće kroz bubrege i mokraćne kanale. Djeluje i kao prirodni tonik organizma, a pored toga je naročito hranjiva namirnica. Sjemenke treba pažljivo da se žvaču, jer se u njima nalazi aktivna supstanca koja djeluje na smanjenje holesterola.
Energetska i hranljiva vrijednost
Grožđe je plod biljke latinskog naziva Vitis vinifera. Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog, suhog ili oporog ukusa. Prozirno meso obavija glatka kožica.
U 100 grama svježeg grožđa ima 69 kcal ili 288 k, 0,72 grama proteina, 0,16 grama masti, 18,10 grama ugljenih hidrata, 0,9 grama dijetetskih vlakana i 15,48 grama šećera.
Grožđe je dobar izvor vitamina C (11 mg, što je 14% preporučenog dnevog unosa). Sadrži fosfornu kiselinu, sve B vitamine, osim B12, koji su važni za razmjenu ugljenih hidrata i povoljno utiču na nervni sistem. Bobice grožđa sadrže magnezijum, mangan i kalijum.
Prilikom kupovine odaberite grozdove sa zrelim, neoštečenim i čvrstim bobicama ujednačene boje koje se čvrsto drže za stabljiku. Slatkoću grožđa možete da procijenite prema boji. Zelene sorte treba da imaju lagano žućkastu nijansu, crveno grožđe mora da bude bez tragova zelene boje, dok tamne sorte moraju da imaju izrazito tamnu boju.
Možda je lakše da se uoči prezrelo grožđe, čije bobice lako otpadaju sa stabljike, a uočljiv je i početak sušenja ili stvaranja buđi.
Budući da se grožđe vrlo lako kvari i fermentiše na sobnoj temperaturi, potrebno je da se čuva u frižideru nekoliko dana. Grožđe možete da čuvate zamrznuto duže vrijeme. Operite ga, odvojite bobice i osušite ih. Zatim ih postavite u jednom sloju na pak papiru ili aluminijskoj foliji i zamrznite. Tek poslije toga bobice grožđa spakujte u vrećicu za zamrzavanje. Iako zamrzavanjem gubi na ukusu, biće zanimljiv dodatak vašim poslasticama. Grožđe se često kupuje i sušeno, u obliku grožđica, koje se većinom koriste u pripremi poslastica.
RECEPTI – Grožđem do zdravlja
Za čišćenje i jačanje krvi
Napravite mješavinu od jednakih dijelova sjemena grožđa, špargle, proklijalog ječma, korjena pasje pšenice i vodopije. Mješavinu treba lagano pržiti i skuhati kao kafu i piti tokom dana.
Za podmlađivanje
U sezoni grožđa, ukoliko vam to zdravlje dozvoljava, držite 20-ak dana dijetu s grožđem. Skinut ćete višak kilograma, regulisati varenje i apetit, koža će zablistati. Naravno, ako je dodatna hrana nemasna i laka. Ako ste mršavi, grožđe u kombinaciji s jačom hranom i vama će pomoći.
Protiv bolova u prostati
Deset dana prije svakog obroka jesti ½ kilogram svježeg grožđa. Poslije svakog obroka pije se čaj od četiri velike kašike isitnjenog svježeg ili suhog lista vinove loze. Lišće se prelije sa sedam decilitara ključale vode i poslije dva sata stajanja procijedi i pije.
Za bolje zgrušavanje krvi
Šest dana treba prije doručka, ručka i večere pojesti po 400 grama crnog grožđa s parčetom odstajalog ražanog hljeba. Djeluje i protiv povećanja kiseline u mokraći, kao i opstipacije.
Protiv kožnih bolesti
U proljeće, kad se loza orezuje, treba zarezati pri zemlji panj i staviti cjevčicu i malu posudu ili flašicu. Sok koji se tako sakupi izuzetno je ljekovit kod brojnih bolesti. Ako se njime peru vlažni lišajevi, za nekoliko dana će nestati. Odstranjuje i perut u kosi, a utrljavanjem u divlje meso i ono će nestati.
