Iako je grčka vlada prihvatila većinu reformi koje su od nje zatražile Evropska unija i Međunarodni monetarni fond kako bi dobila novi paket finansijske pomoći, ministri finansija eurozone nisu već na ovom sastanku odobrili Grčkoj tu pomoć, već su, među ostalim, zatražili dodatne mjere štednje.
Predsjednik Euroskupine Jean-Claude Juncker rekao je da Grčka mora ispuniti još tri uslova, pri čemu parlament mora u nedjelju ratificirati paket mjera štednje koji je dogovorila vlada s EU-om i MMF-om te smanjiti budžetsku potrošnju za još 325 miliona eura do iduće srijede, nakon čega će se ministri financija eurozone ponovno sastati.
“Treće, lideri koalicijskih stranaka morat će nas uvjeriti da će doista i provesti taj program”, kazao je Juncker na konferenciji za novinare nakon šestosatnog sastanka u Bruxellesu.
“Te uslove treba ispuniti prije nego što donesemo odluku. Nema isplate prije ispunjavanja tih uslova”, zaključio je Juncker.
Grčki ministar finansija Evangelos Venizelos brzo je napustio Bruxelles, rekavši novinarima da je njegova zemlja suočena s izborom – ostati u eurozoni ili je napustiti.
“Do idućeg sastanka Euroskupine, koji će najvjerovatnije biti sazvan iduće srijede, naša zemlja, naši ljudi moraju razmisliti i donijeti stratešku odluku”, kazao je Venizelos, dodavši da ključnu odluku moraju donijeti i privatni investitori koji drže grčke obveznice.
“Ako vidimo našu zemlju u eurozoni, u Evropi, morat ćemo učiniti sve da program bude odobren i da sporazum s privatnim investitorima bude zaključen prije nego što u martu obveznice dođu na naplatu”, rekao je grčki ministar finansija.
Od Grčke se traže reforme kako bi joj se odobrio drugi paket pomoći vrijedan 130 milijardi eura, koji je načelno dogovoren na samitu krajem oktobra prošle godine. Cilj je smanjiti golemi grčki javni dug s trenutnih 160 posto BDP-a na 120 posto do 2020.
Većinu reformi, usmjerenih na smanjenje budžetske potrošnje, koje su od Grčke zatražile Evropska unija, Evropska centralna banka i MMF, lideri triju grčkih vladajućih koalicijskih stranaka su prihvatili. Nisu se složili samo oko reforme penzionog sistema i smanjenja mirovina.
Usto, grčke vlasti istodobno vode pregovore s privatnim investitorima o restrukturiranju dugova Atine, odnosno zamjeni postojećih novim obveznicama, čime bi se Grčkoj otpisao velik dio dugovanja. Taj bi dogovor trebao biti postignut do polovine marta, kada Grčkoj stižu na naplatu više od 14 milijardi eura vrijedne obveznice. U slučaju da ne dođe do dogovora, Grčka bi mogla bankrotirati.
