Štampa navodi i da su prošle sedmice, letom “Germanwingsa” iz Soluna, četrdesetak muškaraca, žena i djece došli u grupi, kao turisti, sa koferima i tašnama – i odmah zatražili azil.
Šolc je za “Hambruger abendblat” rekao da Kosovo i Albanija teže Evropskoj uniji, da zato iz njih ne bi smelo da dolaze azilanti i zahtjevao da se “proglase zemljama sigurnog porijekla”.
To je kod njegovih koalicionih partnera izazvalo podjeljenja mišljenja, pošto oni odbijaju ideju o proglašenju Kosova i Albanije zemljama sigurnog porijekla.
“Romi su na Balkanu etnički diskriminisani”, rekla je portparol partije “Zeleni” zadužena za izbjegličku politiku Antje Meler.
I inicijativa “Proazil” smatra da je ideja da se Kosovo i Albanija proglase zemljama sigurnog porijekla pogrešna.
Šef te inicijative Bernd Mešović je, ukazujući da su Srbija i Bosna i Hercegovina već proglašene takvim zemljama, a da broj azilanata iz tih država ne opada, rekao da će ljudi, uprkos takvim odlukama, potražiti svoju sreću i da je za njih bolje da budu u Nemačkoj pod šatorom, nego kod kuće beskućnici.
Skoro da nemaju šanse za azil
Ljudi koji su iz Albanije i sa Kosova stigli u Njemačku skoro da i nemaju nikakve šanse za azil i više od 98 odsto njih će biti vraćeno u svoje zemlje, ističu mediji i navode da su, međutim, gradovi i pokrajine gdje su stigli i zatražili azil obavezne da snose troškove njihovog života, dok traje azilantski postupak.
Njemačke pokrajine su preopterećene troškovima za smeštaj azilanata i Bavarska je prije nekoliko dana, kao prva njemačka pokrajina, organizovano, čarter-letom iz Minhena, deportovala 112 odbijenih podnosilaca za azil iz Albanije i sa Kosova.
Njemački političari, naime, zahtjevaju da se zahtjevi za azil iz balkanskih zemalja po prioritetu obrađuju kako bi se skratio azilantki postupak, a time i troškovi boravka za odbijene azilante.
Kada je, međutim, riječ o zemljama sigurnog porijekla, Srbija je lane u Njemačkoj proglašena takvom zemljom, što znači da su zahtjevi za azil njenih građana u principu neosnovani, ali se pojedinačno mogu potvrditi.
Pored Srbije, takvim zemljama proglašene su i Makedonija i BiH, čime se potvrđuje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenjem zahtjeva za azil.
Kada je riječ o građanima Kosova, oni su početkom ove godine, u jednoj lavini azilanata koja je dolazila organizovano u Njemačku, izazvali velike političke diskusije.
Azilanti sa Balkana, uglavnom lažni, tema su političkih diskusija u Njemačkoj. Aktuelni podaci pokazuju da je Srbija po broju podnetih zahtjeva za azil u Njemačkoj u junu mjesecu našla na trećem mjestu iza Sirije i Albanije, saopštilo je njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova podatke Savezne službe za migracije i izbeglice.
Kada je riječ o zemljama iz kojih je u prvoj polovini ove godine stiglo najviše zahtjeva za azil, statistika kaže da su to Sirija, Kosovo, Albanija, Srbija, Irak, Avganistan, Makedonija, BiH, Eritreja i Nigerija.
Azilanti sa Balkana, uglavnom lažni, tema su političkih diskusija u Nemačkoj.
