Društvene mreže su u posljednje vrijeme postale snažno sredstvo za komunikaciju i razmjenjivanje informacija sa poznatima, ali i nepoznatima.
Fejsbuk je, takođe, i popularno sredstvo komunikacije kosovskih političara sa javnošću. Prethodna vlada čak nije ni imala svog portparola, a Fejsbuk im je uspješno služio da javnosti plasiraju informacije koje oni žele.
U svakom slučaju, korisnici interneta i tih društvenih mreža su uglavnom mladi, a zloupotreba društvenih mreža i jezik mržnje nije rijetka pojava.
Sociolog Ismail Hasani navodi da je tako nešto jako štetno po društvo uopšte, ali, to postoji zbog nemara državnih organa.
“Danas, ukoliko neko želi, lako može neku osobu proglasiti prostitutkom, narkomafijašem ili mu može nametnuti bilo koji drugi naziv. Ovakav način komuniciranja, ovakav vokabular, jako puno šteti Kosovu”, kaže Hasani dodajući da “govor mržnje nije samo prisutan na društvenim mrežama, već i na raznim portalima, u medijima i slično”.
“Potrebno je da se kreiraju mehanizmi koji će štititi slobodu izražavanja. Slobodna riječ treba da bude slobodna riječ, ali ne i ponižavajuća, riječ koja može da prouzrokuje čak i krv”, navodi Hasani.
Profesor Filozofskog fakulteta, Fadil Maloku, ističe da je loša komunikacija prije svega prisutna zato što se građani, a naročito mladi, suočavaju sa mnogim socio-ekonomskim problemima.
“Jezik mržnje je proizvod frustracije koja vlada kod građana. Ne zaboravimo da je Kosovo država u getu. Ne postoji slobodno kretanje ljudi, i kod onih koji su razočarani povećava se stepen agresivnosti u komunikaciji sa ostalima a o različitim temama koje su od suštinske važnosti. Nerijetko se koristi jezik mržnje i arogancije u medijima, u javnosti i šire”, tvrdi Maloku.
Maloku dodaje da je rezultat takve situacije i neznanje oko toga kako treba komunicirati sa javnošću.
“Javna riječ se može pogrešno shvatiti, ali danas nisi zaštićen. Na Kosovu, ni 15 godina od završetka rata ne postoji zakon koji bi štitio građane od laži i izmišljotina”, zaključuje Fadil Maloku.
