Dugo razdoblje umjerenosti na finansijskim tržištima, zajedno s nekontrolisanim rastom kreditadovelo je do ove krize. Nekontrolirani rast kredita i duga, slabo regulisanje i supervizija, inovacije složenih finansijskih proizvoda, loše upravljanje i pogrešno ocjenjivanje rizika, nedostatak transparentnosti, grabežljivo i lihvarsko kreditiranje i ogromanleveridž – izmeđuostalih –smatraju se glavnim krivcima za krizu.
Trenutna globalna finansijska kriza dovela je islamski finansijski sistem (IFS) u prvi plan kao moguću alternativu. Međutim, IFS nije potpuno imun na krizu pošto je i sam pogođen krizom, iako mnogo manje nego li konvencionalni sistem. Ovo ujedno ukazuje i na moguću povezanost između islamskog i konvencionalnog finansijskog sistema jer i IFS funkcioniše pod istim krovom i podložan je istim pravilima igre.
Neki kritičari smatraju IFS podsistemom konvencionalnog finansijskog sistema koji je uređen prema pravilima i propisima koji ne moraju uvijek biti u skladu sa šerijatom (islamskim pravom). Ovi kritičari ukazuju na to da kopiranje konvencionalnih mehanizama i primjenjivanje “šerijatskog šminkanja” ne prikazuje islamske finansije[ii] u pravom svijetlu. Umjesto toga, islamska finansije su podređene konvencionalnom finansijskom sistemu i kao takve nisu u stanju obavljati svoju glavnu funkciju – a to je dijeljenje rizika (risk sharing).[iii]
Samim tim što su islamske finansije kao disciplina veoma mlade, suočavaju se sa velikim izazovima. Način na koji islamska finansijska industrija reaguje na ove izazove će uveliko uticati na to da li će IFS postati “značajna alternativa konvencionalnim sistemu.”[iv]
Kratak opis islamskih finansija
Pod pojmom islamske finansije općenito misli se na finansijske aktivnosti koje su vođene učenjima šerijata (islamskog prava). Lingvistički, riječ šerijat (shari’ah) je arapski izraz koji doslovno znači ‘put ka pojilu,’ ‘jasna putanja kaju treba slijedit’ ili još preciznije ‘put koji vodi do izvora.’ Iz ovoga možemo razumjeti da je šerijat put kojim vjernik mora ići kako bi dobio smjernice na ovom svijetu i spas na sljedećem.
Primarni izvori šerijata su Kur’an i sunnet. Sunnet je arapska riječ koja znači ‘običaj’, ‘postupak’ ili ‘praksa.’ Tehnički, ovaj pojam se odnosi na ono što je prenešeno da je Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) rekao, učinio, ili prešutno odobrio. Nakon Kur’ana i Sunneta slijede konsenzus pravnika (idžmā’ ili ijmā’) i analogija (kijas ili qiyās). Šerijat strogo zabranjuje plaćanje i primanje kamate (ribā). Međutim, opisivati islamski ekonomski i finansijski sistem (IEFS) jednostavno kao “beskamatni” ne odražava istinitu i cjelovitu sliku ovog sistema.[v] Islam općenito, a posebno islamske finansije i bankarstvo, zalažu se za očuvanje vlasničkih prava, ističući etičke standarde, dijeljenje rizika, kao i promovisanje socio–ekonomske pravde.[vi] Štaviše, ne samo da investicijske aktivnosti moraju biti u skladu s etičkim načelima šerijata, one također trebaju uzeti u obzir i javni interes (masālih množina od maslaha).
Principi islamskih finansija su se prakticirali u muslimanskom svijetu stoljećima. Pojam “islamski finansijski system” je relativno mlad i nastao je sredinom 1980.-ih.[vii] Ipak, od svog osnutka prije četrdesetak godina, a posebno u posljednjem desetljeću, islamska finansijska industrija (IFI) se razvila u respektabilan i važan dio međunarodnog finansijskog sistema. Kao rezultat toga, IFI danas čine islamsko bankarstvo, takāful (osiguranja) i tržišta kapitala.[viii]
Iako su se islamski finansijski instrumenti koristili kroz historiju, prvi eksperimenti s islamskim bankama su se desili mnogo kasnije, tokom 1960.-ih i 1970.-ih godina. Mit Ghamr, koja je osnovana u Egiptu 1963. godine, se smatra prvom islamskom bankom. Nakon toga, 1967. Godine je osnovana Društvena banka Nasir (Nasir Social Bank) i to je bila prva društvena banka koja je poslovala u skladu s načelima šerijata.
Danas, islamske finansije privlače kako muslimane tako i nemuslimane širom svijeta. Svjetsko tržište za takozvanim ‘šerijatski-saglasnim’ (Shari’ah-compliant) finansijskim proizvodima neprestano raste i na kraju 2010. godine šerijatski-saglasna imovina je iznosila nekih 1,130 milijardi dolara, uz porast od 21% u odnosu na prethodnu godinu.[ix] Prema neslužbenim podacima, IFI ima godišnju stopu rasta oko 15-20%, što je daleko veća od godišnje stope rasta konvencionalne finansijske industrije.
Prema magazinu Islamski bankar (Islamic Banker), danas postoje dva modela islamskih finansija. Prvi podrazumjeva sistematski pristup razvoju islamskih finansija kao što je to slučaj s Malezijom i njenim dvostrukim bankarskim modelom. Prema ovom modelu, konvencionalne i islamske finansije funkcionišu rame uz rame s odvojenim (ipak sličnim) pravilima i propisima koji ih uređuju.
Drugi model je poznat i kao ad hoc pristup “gdje niti vlada niti regulator uopće priznaju potrebu za samostalnim islamskim bankarstvom i regulatornim okvirom, a kamoli zakonima koji će to omogućiti.”[x]
Da bi u potpunosti shvatili islamski ekonomski i finansijski sistem, potrebno je da se pobliže upoznamo sa principima, modalitetima, vrijednostima i mogučnostima ovog sistema. U nastavku ćemo ukratko prikazati osnove islamske ekonomije i finansija. Potom ćemo pokušati definisat islamsku ekonomiju kao nauku i ukazati na njena temeljna načela.
U ovom serijalu namjenjenom islamskoj ekonomiji i finansijama opčenito pokušaćemo da ukratko prikažemo šta su to islamska ekonomija i finansije i na kojim temeljima se zasniva ova naučna disciplina koja privlači sve više pažnje i interesa diljem svijeta. Nadamo se da ćemo na ovaj način doprinjeti širenju spoznaje o ovoj sistemu za koji se smatra da može ponuditi alternativu posrnulom konvencionalnom, kapitalističkom sistemu. Isto tako, nadamo se da ćemo ovim putem otkloniti predrasude o ovoj tabu temi kod nas pa i šire. Molimo Allaha dž.š. da nam u tome pomogne i olakša. Amin!!!
