Prije nekih 7500 godina prvi poloprivrednici s Bliskog istoka došli su u doticaj s lovcima i sakupljačima plodova u Evropi koji su ondje već živjeli desecima hiljada godina. Genetska i arheološka istraživanja u zadnjih deset godina pokazala su da su gotovo svi današnji Evropljani nastali miješanjem tih dvaju skupina, prenosi index.hr.
No tim međunarodnih stručnjaka predvođen Davidom Reichom s univeziteta Harvard u Sjedinjenim Državama i Johannesom Krauseom sa univerziteta u Tuebingenu, u Njemačkoj utvrdili su “nedvojbeno” i treću granu, sjevernih Euroazijaca koji su došli s područja koje obuhvata velik dio današnje Rusije, sve do sjeverne Azije.
– Postoje barem tri velike skupine, veoma različite, koje su bitne sastavnice predaka gotovo svakog pojedinca koji danas ima europsko porijeklo – rekao je Reich. “To su lovci-sakupljači plodova iz zapadne Evrope, prvi poljoprivrednici koji su s Bliskog istoka donijeli poljprivredu u Evropu i nedavno identificirana skupina drevnih Sjevernih Euroazijaca koji su stigli u Evropu nedugo nakon uvođenja poljoprivrede – dodao je.
Da bi došli do tog otkrića naučnici su sekvencirali DNK više od 2300 osoba širom svijeta i devet kostura drevnih ljudi, osam lovaca-sakupljača plodova koji su živjeli prije 8000 godina, prije dolaska ratarstva u Evropu i jednog ratara koji je živio prije 7000 godina. Usto su imali pristup genetskim podacima drugih drevnih ljudi iz istog razdoblja. Razmjeran utjecaj svake od tih tri skupine predaka različit je u pojedinim narodima.
Najveći procenat lovaca-sakupljača plodova je među Evropljanima na sjeveru, među Litavcima, gotovo 50 posto. Među Evropljanima koji žive na jugu prevladava genetski utjecaj ratara. No DNK drevnih sjevernih Euroazijaca nije pronađen ni među autohtonim lovcima-sakupljačima plodova ni među prvim poljoprivrednicima koji su došli kasnije.
– To znači da su se velike seobe u Evropi dogodile kasnije nego što se mislilo – istaknuo je Reich.
Dodaje i da su druge skupine predaka pridonijele genetskom profilu današnjih Evropljana. – Tek počinjemo otkrivati složenu genetsku povezanost naših predaka – komentarisao je Johannes Krause.
– Samo će nam dodatne genetske informacije pomoći da rasvijetlimo našu predhistoriju – dodao je.
