Porodice nestalih na Kosovu nezadovoljne su radom međunarodnih i domaćih institucija po pitanju rasvjetljavanja sudbine njihovih najmilijih. I 17 godina od rata, i dalje se traga za 1.660 nestalih.
Međunarodna komisija za nestala lica u srijedu je u Prištini objavila vodič za porodice nestalih koji govori o njihovim pravima u okviru domaćeg zakonodavstva, uključujući i pristup socio-ekonomskim beneficijama i drugim vidovima reparacije.
Iz Udruženja nestalih Albanaca međutim kažu da je ovaj vodič zakasneo, s obzirom i da je 20 posto roditelja nestalih lica sada već preminulo. Porodice nestalih su nezadovoljne i na odluku kosovskih vlasti da ukinu porodične penzije na ime nestalih osoba onima koji primaju drugu penziju na isplaćeni doprinos.
Bajram Qerkini, predsjednik udruženja, koji i dalje traga za svojim sinom Rešatom, kazao je na predstavljanju vodiča da su domaće, a posebno strane institucije ostale dužne porodicama nestalih.
„Međunarodna zajednica ima sve dosijee gdje se nalaze nestali. Ako ih nema, neka traži satelitske prikaze, a ne da se ovo pitanje prolongira 17 godina. Da su bili ozbiljni po ovom pitanju, za ovih 17 godina oni bi se pronašli. Na Kosovu se baš ništa nije radilo tajno, sve je bilo javno. Znala se i satnica, i mjesto, i kamioni kuda idu, i sve…“, kazao je Qerkini.
Objavljeni vodič usmjerava porodice na odgovorne institucije za pitanja nestalih na Kosovu i u regionu, na zakonsko pravo za ostvarivanje porodične penzije, besplatne zdravstvene zaštite, pravo na oslobađanje od poreza na imovinu, smanjenje tarife eletrične energije ako je porodica u teškim ekonomskim okolnostima i dr.
Kosovske vlasti su međutim ukinule porodičnu penziju septembra ove godine onima koji primaju penziju na uplaćeni doprinos, na osnovu odluke Ministarstva rada i socijalnog staranja zbog nedostatka sredstava.
Tako je i Qerkini trebao da izabere hoće li primati svoju penziju ili onu na ime nestalog sina.
„Dakle, govori se o benificijama, a zapravo zakon koji to predviđa i koji je usvojen u Skupštini sada se ne sprovodi na Kosovu“, kazao je on.
Kritike na to ima i Hisen Berisha iz Suve Reke, iz čije je porodice 26. marta 1999. ubijeno 49 članova koji su kasnije pronađeni u masovnoj grobnici u Batajnici. Ova porodica i dalje čeka na rasvjetljavanju sudbine 24 osobe porodice Berisha.
“Porodice su primale porodičnu penziju za nestale u iznosu od oko 140 eura ali zločin koji je nad njima sada učinjen je da su državne vlasti počele da ukidaju te penzije ukoliko su primale i drugu penziju, uz obrazloženje da je nemoguće da se primaju dvije penzije od istog izvora. To je flagrantno kršenje naših prava. To i nije penzija, to je socijalna pomoć. To je uvrijeda. To je zločin. Porodice su veoma nezadovoljne“, kazao je Berisha za RSE.
Kaže da ni domaće institucije, kao ni one međunarodne posleratne nisu dovoljno uradile za nestale.
„Tražimo samo da znamo gdje su kosti naših najmilijih, kako bi imali gde da položimo cvijeće. Naše institucije nisu aktivne, ne rade koliko trebaju. Zapostavljaju ovo pitanje“, dodao je.
I u Udruženju nestalih Srba suočavaju se sa problemima a kada su u pitanju beneficije.
Milorad Trifunović je za RSE izjavio da porodica koja želi da ostvari pravo na finansijsku pomoć, treba da priloži i račune za struju.
„To je veoma teško, recimo, na sjeveru Mitrovice. Takve porodice su uglavnom živjele u kolektivnim centrima, ili stanovima kojima je država kupila. A znamo da mnogi i ne plaćaju struju. Mnogi ne mogu da dokažu da ne žive u Mitrovici. Ne vrijedi lična karta, ništa“, kazao je Trifunović.
On je ipak dodao da ovaj vodič može da koristi onim srpskim porodicama koje nisu bile dovoljno upoznate sa pravima koje garantuje kosovsko zakonodavstvo.
Iako je bilo predviđeno da događaju prisustvuje premijer Isa Mustafa, umjesto njega došao je njegov savjetnik Sokol Havoli, koji je kazao da Kosovo ima „dosta dobru zakonsku infrastrukturu po pitanju nestalih, ali da je potrebano zajedničko angažovanje kako bi se postigli bolji rezultati“. On je kazao da će kosovske vlasti nastaviti da podržavaju institucionalne mehanizme i da su otvorene za komentare i prijedloge u cilju što efikasnijeg rada.
Tomas Njoki, šef Odsjeka za političke, ekonomske i poslove evropskih integracija pri Kancelariji EU na Kosovu, pozvao je Prištinu i Beograd na veću političku posvećenost vlada ka rješavanju pitanja nestalih.
