Albanija: Korak naprijed, dva nazad
Sredinom septembra 2014.godine navršila se godina dana od kada je u Parlamentu Albanije izabrana nova Vlada Republike Albanije na čelu sa Edi Ramom (PS). Na izborima održanim 23.juna 2013.godine pobijedila je velika koalicija Alijansa za Evropsku Albaniju predvođena Socijalističkom partijom (PS) i Socijalističkim pokretom za integraciju (LSI) Ilira Mete. LSI je otpadnička stranka nastala odlaskom Ilira Mete iz Socijalističke partije, koji je bio koalicioni partner i u prethodnoj vladi Sali Berishe (PD), koja je Albaniju devastirala.
Edi Rama i njegova Socijalistička partija predstavljaju Albaniju jedne nove generacije. U prvoj godini vladavine vlada Edi Rame pokrenula je mnogo procesa reformi, otvorila rat urbanoj mafiji, policija je prvi put u posljednjih 20 godina ušla u selo Lazarat, selo poznato po uzgajanju marihuane. Za nedjelju dana policijske snage uspjele su zauzeti „tvrđavu droge“, koja je predstavljala istinski simbol anti-države. Albaniji je dodijeljen status države kandidata za članstvo u EU.
Analitičari upozoravaju i na greške u proteklih godinu dana, ali ipak je vlada Edi Rame pokazala da se može raditi puno bolje i u interesu svih građana Albanije.
Dinamitom protiv urbane mafije
Prije početka preuzimanja mandata predsjednika Vlade Republike Albanije Edi Rama je krajem avgusta 2013.godine organizirao konferenciju „Albanija nove generacija“ na koju je pozvao poznate arhitekte iz svih dijelova svijeta kako bi osmislili viziju urbanog izgleda Albanije. Početak kampanje protiv nelegalne gradnje po cijeloj teritoriji Albanije, prije svega, dužinom morske obale već je dala svoje efekte. Urbanoj mafiji Vlada je bukvalno odgovorila dinamitom. Dizanjem u vazduh objekata, palata i velelijepih hotela, koji su izgrađeni bez građevinske dozvole, možda i nije svojstveno jednoj zemlji koja pretendira da bude članica Evropske unije, ali u jednoj zemlji gdje je kršenje zakona način života, izgleda da je to bio jedinstven i jedini način da se prestane sa zloupotrebama javnog prostora.
Danas, godinu dana poslije nikome ni na kraj pameti ne pada, da gradi nelegalno i uzurpira javni prostor, prije nego li uredi odgovarajuću dokumentaciju kod nadležnih institucija i dobije dozvolu za gradnju. Očito je dinamit učinio svoje!
„Fabrike“ za proizvodnju diploma
Druga najveća reforma koju je vlada Edi Rame pokrenula je reforma obrazovanja, a jedna od pokrenutih mjera je i zatvaranje privatnih i javnih fakulteta i univerziteta koji su se u Albaniji pojavljivali kao ‘gljive poslije kiše’ i koji su se pretvorili u „fabrike“ za proizvodnju diploma i leglo korupcije.
Ukupno je 17 privatnih univerziteta i fakulteta na listi za zatvaranje, jer su „napustili“ svoju misiju i ne ispunjavaju svoj primarni cilj, a to je izvođenje kvalitetnog obrazovanja mladih.
Iako je bilo dosta reakcija u javnosti u vezi ove odluke Vlade, ipak posljednje istraživanje javnog mnijenja pokazuje da čak oko 90% građana Albanije podržava ovu odluku Vlade Ova odluka se može smatrati još jednom velikom pobjedom Vlade u provođenju reformi, koje su bolne, ali itekako potrebne albanskoj državi.
Korak naprijed dva koraka nazad prema EU
Zahtjev za članstvo Albanije u EU predat je 28. aprila 2009.godine, a kandidatski status joj je dodijeljen 24. juna 2014. godine. EU je izbjegavala dodjelu statusa kandidata Albaniji zbog nedovoljnih napora Vlade u borbi protiv korupcije, porasta kriminala, nedostatcima reformi i političkog dijaloga te nedjelovanja pravne države. Ono što nije uspjelo Sali Berishi uspjelo je Edi Rami.
Poslije dobivanja kandidatskog statusa, 29.septembra 2014 održan se prvi sastanak na Visokom nivou (High-level Dialogue – HLAD) između Albanije i EU gdje je Albanija dobila konkretne zadatke, koje treba ispuniti kako bi produžila dalji put ka punopravnom članstvu u EU. Odlazeći Evropski komesar za proširenje, Štefan Füle je Albaniji dostavio spisak zadataka, koje Vlada Edi Rame treba da realizira u narednom periodu.
U okviru zadataka koje Albanija treba ispuniti su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, depolitilizacija, povećanje efikasnosti kao i uspostavljanja dinamičnijeg dijaloga između vlasti i opozicije u cilju da reforme budu ubrzane.
Diskriminacija stranih kompanija
Privatizacija velikih državnih poduzeća u Albaniji pokazala se neuspješnom. To je vidljivo i u privatizaciji energetskog sektora. ČEZ, češka energetska kompanija povuklo je svoje investicije vrijedne 160 miliona EUR zbog spora sa albanskom vladom odnosno Regulatornom komisijom za energetiku zbog cijene električne energije i neplaćanja računa za elektro usluge državnih institucija. Mnogobrojne nepravilnosti u prošlosti bile su prisutne prilikom provođenja tendera u albanskoj energetskoj korporaciji KESh. KESh je forsirao određene kompanije, posebno kada je u pitanju trgovina sa električnom energijom. U vrijeme privatizacije ČEZ je dugo vremena bila privilegirana kompanija na albanskom tržištu sve dok nije došlo do spora oko podjele dobiti i nemogućnosti dogovora zbog međusobnih potraživanja između ČEZ-a i države. Tu su evidentirani elementi korupcije, koji nikada do kraja nisu bili istraženi. Pokušaj istraživanja korupcije i kriminala u energetskom sektoru vrlo brzo je spriječen iz vrha politike. Naime, na jednoj od albanskih televizija TV News 24 započelo je emitiranje tri tematske emisije o kriminalu i korupciji autora novinara Artura Çani upravo na temu korupcije u OSHEE. Ubrzo je prestalo emitiranje te emisije. Još uvijek ključni igrači u provođenju tendera su dominantno kadrovi LSI. Analitičari su izračunali da na svakom tenderu zbog korupcije albanski poreski obveznici izgube nekoliko miliona EUR. Očito, da taj novac završava u privatnim džepovima.
Poreska uprava Albanije odugovlačila je ili odbijala je brojnim stranim kompanijama povrat plaćenog PDV-a (VAT) i tako umanjivala obrtna sredstva pojedinim kompanijama u stranom vlasništvu i dovodila ih u nepovoljan položaj u usporedbi sa kompanijama, koje su imale „političke kumove“ u vrhu albanske politike. Nažalost, ta praksa nije prestala dolaskom Edi Rame na vlast.
Energetski sektor – rak rana albanske države
Kako se približava zimski period Albaniju očekuje jedan težak period u energetskom sektoru gdje pored velikih defekata i velikih krađa struje, očekuje i poskupljenje električne energije. Da je situacija veoma ozbiljna pokazuje i činjenica da je Svjetska banka 28.septembra 2014.godine odobrila 150 miliona $ za projekt za podršku energetskom sektoru Albanije, koji se suočava sa ozbiljnim financijskim i operativnim problemima.
Prema izvorima Svjetske banke, napori albanske vlade za reformom energetskog sektora trebaju da se ojačaju i moraju biti u suglasnosti sa direktivama za energetiku EU, koji to u ovom trenutku očigledno nisu. Međutim, umjesto napretka u približavanju EU u energetskom sektoru, ono što u stvari trenutno karakterizira energetski sektor u Albaniji je prisutvo velike (očigledno već sistemske) korupcije i favoriziranje određenih kompanija za trgovinu električnom energijom od strane nekih vladinih dužnosnika i dijela vrha albanske politike.
Na potezu Edi Rama?
Postavlja se pitanje tko nadzire albansku energetiku i tendere za uvoz električne energije? Kome idu novac od korupcije u situaciji kada Albanci teško žive? Da li je to evropsko ponašanje? Sve su to pitanja na koje Edi Rama, kao reformator, mora imati odgovore i pokazati djelovati o tom pravcu.
Pouzdani izvori u Tirani i Briselu smatraju, da trgovina sa električnom energijom u Albaniji ima elemente pored korupcije i organiziranog kriminala. Sa namjerom favoriziranja određenih kompanija režiranje rezultata čini se kao redovna praksa u okviru nabavke električne energije za pokrivane sistemskih gubitaka od strane OSHEE. Činjenica je, da se favoriziranjem EFT i GSA omogućavaju i dozvoljavaju zabranjena dogovaranja između učesnika na tenderu, u ovom slučaju u dogovoru sa pojedincima iz OSHEE, gdje upravo OSHEE predstavlja središnju točku i izvor takvih nezakonitih postupanja.
Takvo postupanje ne predstavlja samo oblik sprečavanja konkurencije nego krivično djelo kojim se pljačka albanska država i poreski obveznici odnosno krajnji potrošači električne energije, koji u krajnjoj fazi plaćaju za skuplju električnu energiju.
U ovom trenutku najveći izazov za stanje u energetskom sektoru je na premijeru Edi Rami, koji mora pokrenuti istrage tako prema OSHEE, kao i Regulatornoj agenciji ERE koja bi trebala nadzirati poslovanje OSHEE, a ne tolerirati i podržavati prethodno navedene nezakonite prakse. Pritužbe i prigovore koje podnose oštećene kompanije OSHEE i ERE po pravilu odbijaju pri tome kršeći albanske zakone i svoje zakonske nadležnosti, a i odgovornost. I ostali nadzorni organi u energetskom sektoru ponašaju se slično i rade po uputstvima svojih političkih mentora i lobija.
Navedene prakse unutar OSHEE na koje upozoravaju analitičari, također bi davno trebale postati predmet istrage ostalih nadležnih albanskih državnih institucija, međutim izgleda da Albanski ured za zaštitu konkurencije i albanski proračunski sud još ne funkcioniraju skladno sa zakonskim nadležnostima. Neodgovoreno ostaje pitanje, da li nemaju potrebne hrabrosti intervenirati u takvo leglo sistemske korupcije ili su čak i sami postali njen sestavni dio. Svoje bi također trebalo odraditi i albansko tužilaštvo.
Pored neizbježne uloge nadležnih institucija albanske države čini se neophodnim, da se u ovaj slučaj moraju uključiti i institucije EU, koje moraju upozoriti najviše predstavnike albanske države, da zbog situacije u energetskom sektoru može biti dovedeno u pitanje ili čak zaustavljeno približavanje Albanije ka članstvu u EU.
Premijer Edi Rama pored reformi koje poprilično uspješno sprovodi mora započeti sa promjenama u energetskom sektoru, koji trenutno predstavlja simbol korupcije u albanskom društvu. Potrebno je očistiti energetski sektor od kadrova LSI i PD, koji su još uvijek nosioci korupcije. Albanija i Edi Rama ne smiju dozvoliti da u svojim nastojanjima u približavanju EU učine korak naprijed, a istovremeno dva nazad.
