Za Rezoluciju o BiH na plenarnoj sjednici glasalo je 557 europarlamentaraca, 40 je bilo protiv, a 37 uzdržanih.
Izvjestilac Doris Pack pozdravila je donošenje zakona i formiranje Vijeća ministara BiH što je, kako je rekla, pokazatelj da je moguće krenuti putem normalizacije i dogovora. “U šest nedjelja napravili su veći napredak nego u ranijih 15 mjeseci”, rekla je Pakova.
Komesar EU za proširenje Stefan Fuele rekao je da je situacija u BiH pozitivnija nego ranije, naglasivši da se od novoformiranog Vijeća ministara očekuju i politički i ekonomski rezultati. On je naglasio potrebu sređivanja poreske politike i bolje koordinacije između entiteta kako bi se osiguralo provođenje evropskih reformi.
Fuele je naveo da će ova godina biti ključna za napredovanje BiH na putu ka EU i nabrojao elemente iz kojih se vidi da Unija izvršava svoj dio zadataka prema BiH koji vode učvršćavanju njene evropske perspektive.
“Mi smo sasvim jasno rekli šta tražimo od BiH. Tražimo da se popis stanovništva veoma dobro tehnički pripremi i da pripreme budu tretirane kao predmet najvećeg reda hitnosti. Popis nam je neophodan za budući ekonomski razvoj. Znamo da se spremaju lokalni izbori u oktobru, a pitanja i zahtjeva je veoma mnogo. Vrijeme je da BiH uhvati korak sa susjedima. Vidimo da je pozitivan duh kompromisa prevladao, zato molim sve da ostave prošlost iza sebe i da se okrenu budućnosti”, poručio je Fuele.
Jedan dio diskusije bio je posvećen kompromisnom amandmanu o vjerskom ekstremizmu, iz koje je pred plenarnu sjednicu, na inicijativu Zelenih, brisan dio koji se odnosio na vehabije.
Izvjestilac socijaldemokrata za BiH Emine Bozkurt tvrdi da “BiH ima mnogo lica, ali nijedno nije ono vehabija”. Slovenački liberal Ivo Vajgl, rekao je da se slaže sa brisanjem dijela o vehabijama iz amandmana, “jer bi to bacilo sjenku na tu državu i na određenu zajednicu, a to ne bi bilo pravedno”.
Govornici iz raznih političkih grupacija u Evropskom parlamentu pozvali su BiH da oslabi “nacionalističku retoriku i da se okrene reformama”, kako bi se smanjio zaostatak na evropskom putu u odnosu na Hrvatsku i Srbiju.
Nekolicina britanskih evroposlanika ne želi da se BiH ostavi “evropska perspektiva”, odnosno obećanje punopravnog članstva nakon reformi.
“Znam što bi oni htjeli – pobjeći iz svoje fragementizovane i krhke zemlje u bogatu EU. Razumijem ih. Ali, što bi mi dobili time da ih primimo? Osim šta bismo uvezli njihove etničke i nacionalističke tenzije i probleme. Hvala im lijepo, mi toga imamo i sami”, rekao je jedan od britanski europoslanika.
