Međunarodna “think-thank organizacija “European Council on Foreign Relations” objavila je analizu u kojem govori o tome zbog čega je članstvo u EU i dalje bitno za zemlje Zapadnog Balkana. U analizi se poručuje kako je rješavanje bilateralnih problema krucijalno, posebno graničnih sporova koji su brojni.
U uvodu se naglašava kako je veto koje je Francuska stavila u oktobru 2018. godine na početak pregovora EU s Albanijom i Sjevernom Makedonijom oslabilo povjerenje javnosti Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
“EU bi trebala pokazati svoju opredijeljenost prema Zapadnom Balkanu potičući tamošnje zemlje da riješe svoje otvorene sporove kako bih učinili boljim kandidatima i ojačali sigurnost u regiji”, jedan je od zaključaka.
Kada je u pitanju dio koji se odnosni na Bosnu i Hercegovinu, navodi se da EU nije bila u stanju riješiti dugogodišnji institucionalni zastoj BiH zbog slabe zainteresiranosti bh. političkih elita za ulazak u EU i da su oni rijetko spremni ispunjavati zahtjeve EU.
“Bosna i Kosovo još nisu ni kandidati za EU i daleko od članstva. Kosovo je osjetljivije na uvjete EU od Bosne iako jako treba međunarodno priznanje i podršku”, navodi se u ovom ekspertskom izvještaju.
Spominju kako još nije riješen slučaj nestalih osoba na području zemalja bivše Jugoslavije te da su Bosna, Hrvatska i Srbija u julu prošle godine potpisale sporazume o saradnji na ovom polju.
Odnosi BiH i Hrvatske
U posljednjem analitičkom izvještaju EU je ocijenila odnose ove dvije zemlje generalno dobrim, ali je također naglašeno postojanje otvorenih problema koji se tiču granice na kopnu i moru. Kao jedan od glavnih sporova navode most Pelješac.
“Iako je Bosna zainteresovana da problem Pelješca donese na međunarodni sud pravde ili pred arbitražno tijelo, de facto Bosna formalno ne može to uraditi jer nije uspjela zauzeti jedinstven državni stav zbog unutrašnjih nesuglasica posebno s Republikom Srpskom, jednom od konfederalnih entiteta zemlje. Bosna ima i drugih graničnih sporova s Hrvatskom kod Bihaća, uz rijeku Unu kod Kostajnice i blizu Martin Broda”, piše u tekstu.
Osvrnuli su se i na prigovore Hrvatske u vezi sa predstavnicima Hrvata u Predsjedništvu BiH, navodeći kako Željko Komšić koji predstavlja Hrvate svoj izbor duguje Bošnjacima.
“Broj Hrvata se tokom godina smanjio, ranih 1990-ih oni su činili 17 posto stanovništva Bosne, a sada 10 posto. Oni čine manjinu u Federaciji, a Bošnjaci ih mogu nadglasati što pokazuje izbor Komšića. To je pitanje koje bi Hrvatska mogla pokrenuti u kasnijoj fazi proces pridruživanja BiH, ako ikada dođe do toga”, navodi se u izvještaju.
Odnosi BiH i Srbije
EU vjeruje da su bilateralni odnosi ove dvije zemlje dobri, ali izvještaji o napretku navode potrebu zaključenja pregovora o razgraničenju granice. Ovo se odnosi na dio od 40 kilometara kvadratnih duž rijeke Lim koja se nalazi u donjem toku rijeke Drine. Podsjećaju da Lim teče iz Crne Gore kroz Sandžak, prelazeći granicu Srbije i Bosne ostavljajući nekoliko sprskih i bosanskih sela praktično u drugoj zemlji.
“Na primjer, selo Sastavci pripada Bosni, ali je bosanska enklava okružena srpskom općinom Priboj. Granica također dijeli dvije hidroelektrane – Zvornik i Bajina bašta, te područje koje se nalazi duž željezničke pruge Beograd-Bar. Elektrane zvanično pripadaju Srbiji, ali granica koja se nalazi nasred rijeke prelazi brane i akumulativna jezera koja služe elektrani. Zaključivanje razmjene zemljišta bi bilo rješenje. Srbija je takvu mjeru predložila prije nekoliko godina, ali dvije zemlje nisu postigle nikakav dogovor. Ovdje opet neslaganja unutar bosanskih institucija ometaju rješavanje ovog pitanja”, rečeno je.
Odnosi BiH i Kosova
“EU redovno ocjenjuje odnos između ove dvije zemlje i napominje da nemaju zvaničnih odnosa jer BiH ne priznaje nezavisnost Kosova i održava strogi vizni režim. Vođenje dobrosusjedskih odnosa obaveza je obje države prema uvjetima EU, tako da se sadašnji zastoj mora riješiti ukoliko se dvije države žele približiti članstvu u EU”, ističe se.
Navode kako Kosovo i BiH imaju gore odnose nego Kosovo sa Srbijom jer pod utjecajem Republike Srpske BiH lobira protiv Kosova na regionalnim forumima. Podsjetili su na vizni režim, nepostojanje ambasada i uvođenje stopostotne carine.
“Ovi zamrznuti odnosi predstavljaju problem posebno za Kosovo jer su mnogi stanovnici Kosova studirali u Sarajevu, dok se važni proizvodi, poput lijekova, uvoze iz Bosne”, naglašava se.
U zaključcima se navodi kako bi EU i njene države članice mogle urgirati da BiH uspostavi funkcionalna odnos sa Kosovom i da potpiše ugovor sličan onom koji je zaključen između Kosova i Srbije, a koji omogućava slobodu kretanja ljudi i prelazak granice s ličnom kartom.
