Cilj je tog sastanka pojačati saradnju među tim zemljama na izbjegličkoj ruti od Grčke do Njemačke, kako bi se protok izbjeglica stavio pod kontrolu.
Na tom mini-samitu će učestvovati hrvatski premijer Zoran Milanović, premijer Srbije Aleksandar Vučić, premijer Slovenije Miro Cerar, predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov te austrijski kancelar Werner Faymann, njemačka kancelarka Angela Merkel, premijer Bugarske Bojko Borisov, Grčke Alexis Tsipras, Mađarske Viktor Orban te predsjednik Rumunije Klaus Iohannis.
Prisustvovat će i predsjednici Evropskog vijeća i Parlamenta Donald Tusk i Martin Schulz, luksemburški ministar vanjskih poslova, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a, Jean Asselborn, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Antonio Guterres, predstavnici Frontexa, evropske agencije za granice te Evropske kancelarije za azil.
Juncker je pripremio nacrt zajedničke izjave na temelju kojeg bi se trebala voditi rasprava, prenijela je Hina.
Milanović: Nikakve obaveze za Hrvatsku
Hrvatski premijer Zoran Milanović taj je nacrt u subotu ocijenio neozbiljnim i nerealnim. Milanović je naglasio da u Briselu neće preuzimati nikakve obaveze za Hrvatsku, te ponovio da Hrvatska neće postati ‘hot spot’.
Prva tačka Junckerovog dokumenta, u koji je Hina imala uvid, predviđa da se sudionici sastanka obavežu da će u roku od 24 sata imenovati osobe za kontakt u svojim kabinetima kako bi se olakšala razmjena informacija i koordinacija u upravljanju izbjegličkim valom.
Prema tom dokumentu, čelnici bi se obavezali da će povećati kapacitete svojih zemalja kako bi se izbjeglicama pružilo privremeno utočište, hrana, voda i zdravstvena zaštita, a ako to nisu u stanju onda trebaju tražiti pokretanje Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Također bi trebali razmjenjivati informacije o kapacitetima kako bi se osigurala njihova maksimalna iskorištenost.
Od čelnika zemalja također se traži da osiguraju kapacitete za registraciju izbjeglica i uzimanje biometrijskih podataka.
Razmjena informacija
U nacrtu dokumenta se kaže da se čelnici obavezuju na razmjenu informacija o veličini izbjegličkog vala koji prolazi kroz njihovu zemlju, a u tome im tehničku pomoć mogu pružiti agencije EU-a.
Izbjeglice koje ne ispunjavaju uvjete za azil trebale bi biti vraćene.
“Čelnici se obvezuju da će ubrzati svoje nacionalne i kolektivno koordinirane napore za povratak migranata kojima ne treba međunarodna zaštita. Tehničku pomoć pružit će Frontex”, glasi 10. tačka Junckerovog plana.
Juncker traži od sudionika sastanka da se obvežu da neće poticati dolazak izbjeglica na granice drugih zemalja bez njihova pristanka. “Čelnici se obvezuju da će se suzdržati od olakšavanja kretanja izbjeglica ili migranata na granice druge zemlje u regiji bez pristanka te zemlje. Politika usmjeravanja izbjeglica prema susjednoj zemlji nije prihvatljiva”, kaže se u nacrtu dokumenta.
Frontexova podrška
Predsjednik Komisije predlaže raspoređivanje Frontexove podrške u Sloveniji na granici s Hrvatskom te u Hrvatskoj radi detektiranja ilegalnih prelazaka i za podršku registriranju i uzimanju otisaka prstiju.
U nacrtu dokumenta se također predviđa raspoređivanje 400 graničnih čuvara i opreme nakon što Slovenija aktivira mehanizam za brze granične intervencijske timove (Rabit).
Prema dokumentu, predviđa se pokretanje operacije Frontexa na granici između Grčke i Makedonije.
Traži se, također, pojačana borba protiv krijumčarenja ljudi.
U nacrtu dokumenta se kaže da bi se provedba svih preuzetih mjera trebala provjeravati na sedmičnoj osnovi.
Uoči samita u subotu su se u Sofiji sastali Vučić, Borisov i rumunski premijer Viktor Ponta koji su zauzeli zajednički stav za sastanak u Briselu a to je da te tri zemlje neće dopustiti da postanu tampon-zona za izbjeglice ukoliko Njemačka ili neka druga zemlja zatvore svoju granicu.
