Evropska komisija poručuje da Turska treba zadržati nacionalni konsenzus, a Vijeće Evrope da razmisli o idućim koracima.
Evropska komisija pozvala je tursku vladu da postigne “najširi mogući nacionalni konsenzus” pošto su birači u nedjelju tijesno izglasali predsjednički sistem, dajući goleme ovlasti predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.
“S obzirom na tijesan rezultat referenduma i duboke implikacije ustavnih amandmana, pozivamo (…) turske vlasti da u njihovoj provedbi postignu najširi mogući nacionalni konsenzus”, saopštili su predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini te povjerenik EK za proširenje Johannes Hahn.
Predsjednik Erdogan je odnose s Evropskom unijom stavio u središte kampanje i kritizirao je Bruxelles zbog izostanka napretka u pregovorima o pristupanju Turske EU, a poruke s “nacističkim” epitetima upućivao je Njemačkoj i Holandiji, jer su zabranile predreferendumske turske skupove na svome teritoriju.
“Ustavni amandmani i napose njihova konkretna primjena, procjenjivat će se u svjetlu ispunjenja obaveza koje Turska ima kao kandidatkinja za članstvo u EU i kao članica Vijeća Europe”, navodi se u saopštenju.
Ukupno osamnaest izmjena na ustav Turske
Izmjene ustava, ukupno 18, omogućit će Erdoganu da imenuje i smjenjuje ministre, kandidira se još dva puta za predsjednika i ponovno preuzme vodstvo nad svojom strankom AKP.
“Pozivamo Tursku da uzme u obzir preporuke zabrinutosti Vijeća Evrope, uključujući izvanredno stanje”, navodi se u priopćenju EK-a.
Vijeće Europe koje ima 28 zemalja članica EU te većinu drugih europskih zemalja, nadzire poštivanje ljudskih prava u državama članicama, a Turska je kritizirana zbog masovnih otpuštanja i zatvaranja osoba za koje se smatra da su sudjelovale u pokušaju državnog udara u julu prošle godine.
EU očekuje ocjenu međunarodnih promatrača o valjanosti referenduma, dodaje EK u saopštenju.
Erdogan je raspisao referendum jer predložene ustavne promjene nisu dobile dvotrećinsku većinu u parlamentu. Tvrdi da ustavnim promjenama želi osigurati stabilnost i ekonomski rast, no kritičari smatraju da želi apsolutnu vlast.
Turska opozicija strahuje od zastranjenja koja bi mogla nastati zamjenom parlamentarne demokratije predsjedničkim sistemom koji će Erdoganu omogućiti da ostane na vlasti barem do 2029. godine.
Razmisliti o budućim koracima
Tursko vodstvo treba oprezno razmisliti o idućim koracima, poručilo je Vijeće Europe.
“Tursko izborno tijelo prihvatilo je amandmane na ustav. S obzirom da su promjene tijesno izglasane, tursko vodstvo treba oprezno odlučivati o svojim idućim koracima”, rekao je generalni sekretar Vijeća Europe Thorbjorn Jagland.
“Nadasve je važno osigurati neovisnost sudstva u skladu s načelom vladavine prava upisane u Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Vijeće Europe kojega je Turska punopravna članica, spremno je podržati zemlju u tom procesu”, navodi Jagland u izjavi.
Za uvođenje predsjedničkog sistema u nedjelju je glasalo 51,4 posto, a protiv se izjasnilo 48,6 posto birača, prema rezultatima 98,2 posto prebrojanih glasova.
