Većina zemalja u svijetu donijela je neki oblik zabrane kretanja stanovništvu i kampanjama “ostani kući” ili “budi odgovoran” podsiče ljude da ne šire virus, no neke zemlje uvode vanredno stanje, policijski sat ili donose zakon kojim ozbiljno narušavaju demokratska postignuća na što je u utorak upozorila Europska komisija.
“Živimo u vanrednim vremenima i vlade u načelu moraju imati potrebne alate za brzo i efikasno djelovanje kako bi zaštitile zdravlje naših građana”, rekla je u utorak predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i upozorila, ne imenujući nijednu državu, da je pritom “najvažnije da vanredne mjere nisu na štetu temeljnih načela i vrijednosti zapisanih u Ugovorima EU-a”.
Najoštrije kritike zaradila je mađarska vlada donošenjem tzv. koronazakona koji premijeru Vikoru Orbanu daje odriješene ruke da u doba epidemije vlada dekretima zaobilazeći parlament.
Najveća zamjerka zakonu jest ta što ne sadrži vremensko ograničenje, zbog čega ga kritizira Vijeće Evrope te institucije Evropske unije koje već nekoliko godina prozivaju premijera Orbana zbog demokratskog deficita, zauzdavanja medijskih sloboda i gušenja neovisnosti sudstva.
Mađarska opozicija i udruženja za ljudska prava nazvale su koronavirusni zakon uvodom u diktaturu.
Mađarska je zatvorila svoje granice za ulazak stranaca i uvela mjere ograničenja kretanja.
U Srbiji je policijski sat već dugo na snazi, ali sada se zaoštrava pa će zabrana kretanja biti na snazi od 17 sati popodne do 5 sati ujutro, pa čak i od 15 sati vikendom. Zgranuti vlasnici pasa pokrenuli su potpisivanje peticije jer je nehumano prisiljavati kućne ljubimce da trpe više od 12 do 16 sati bez izlaska van.
Nezadovoljan razvojem ofanzive protiv koronavirusa, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pohvalio se i zaprijetio.
“Imamo najstrože mjere u Europi”, rekao je i najavio da se neće ustezati uvesti i dvadesetčetverosatni policijski sat na 14 dana ako ne budu bolji rezultati.
“Ako se ne budemo držali mjera, očekujte narednih dana tu odluku”, rekao je Vučić.
Beogradski centar za ljudska prava podnio je u utorak Ustavnom sudu incijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Uredbe o mjerama za vrijeme vanrednog stanja, kao i Naredbe o ograničenju i zabrani kretanja.
Stanje u BiH je također nezadovoljavajuće s aspekta temeljnih ljudskih prava i sloboda. To osobito važi za Republiku Srpsku, gdje je nakon policijskog sata, uvedeno i vanredno stanje, što praktično znači da će ključne odluke donositi nekolicina političara, mimo znanja Narodne skupštine Republike Srpske. Federacija BiH uvela je policijski sat, a također je i sporna odredba po kojoj osobe starije od 65 godina i mlađe od 18 godina ne mogu uopće izlaziti vani. Ta je odredba apsolutno diskriminatorna i nije u skladu ni sa Ustavom BiH, a ni sa najvažnijim evropskim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama.
