Kontroverzna teorija koja tvrdi da su ljudi evoluirali od amfibijskih majmuna polako dobija sve više pristalica unutar naučne zajednice.
Kontroverzna teorija koja tvrdi da su ljudi evoluirali od amfibijskih majmuna polako dobija sve više pristalica unutar naučne zajednice.
Teorija o majmunima vodozemcima tvrdi da su majmuni došli iz vode, izgubili svoje krzno, počeli da hodaju uspravno i tek onda su razvili veliki mozak.
Iako je posljednjih 50 godina na ovu teoriju gledano sa prijezirom, ona je nedavno dobila podršku brojnih akademskih grupa.
Piter Rajs, organizator konferencije „Ljudska evolucija: Prošlost, sadašnjost i budućnost“, tvrdi da se ljudi značajno razlikuju od majmuna – imamo manje krzna, hodamo uspravno, imamo velike mozgove, potkožno salo i spušteni grkljan – sve odlike koje su uobičajene kod vodenih životinja.
Sudeći po teorijama evolucije, sve ove odlike pojavljivale su se odvojeno, u različitim periodima i iz različitih razloga.
Međutim, ova teorija tvrdi da su se one pojavile zato što su naši predaci odlučili da žive pored, ili u vodi.
Britanski biolog Alister Hardi prvi je počeo da se bavi teorijom da su ljudi potomci akvatičkih majmuna.
On je napisao da su majmuni sišli sa drveća kako bi živjeli pored hranom bogatih rijeka, mora i okeana.
Hardi tvrdi da su majmuni evoluirali u uspravan stav zato što su pokušavali da drže glavu iznad vode a razvili su salo kako bi ih grijalo u hladnim vodama.
Rajs Evams, stručnjak za psihologiju glave i vrata, tvrdi da ljudi imaju velike sinuse i smatra da je prostor u glavi, između obraza, nosa i čela, služio poput bove kako bi glavu držao iznad vode.
Međutim, ne slažu se svi sa ovom teorijom.
Profesor Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu smatra da cio „paket“ u vezi sa vodenim majmunima uključuje evolucione crte koje su se pojavljivale u različitim periodima ljudske evolucije.
„Ukoliko su sve ove evolucione crte nastale zahvaljujući životu u vodenom okruženju, to bi značilo da je čovjek provo milione godina u vodi, a za to ne postoje dokazi. Plus, postojanje krokodila i drugih opasnih životinja učinilo bi život pored i u vodi jako opasnim“, tvrdi Stringer.
