Evropska centralna banka je snizila prognoze rasta za 2012. i 2013. godinu i sastavila preliminarnu prognozu za 2014. godinu.
Ekonomija eurozone potonut će ove i sljedeće godine, ali će se vratiti na put rasta u 2014. godini, predvidjela je Evropska centralna banka (ECB).
Predsjednik ECB-a Mario Draghi je izjavio da je banka snizila prognoze rasta za 2012. i 2013. godinu i sastavila preliminarnu prognozu za 2014. godinu, prenosi AFP.
On je naveo da centralna banka sada očekuje da će privreda eurozone potonuti 0,5 posto, odnosno 0,3 posto u 2012. i 2013. godini, da bi 2014. godine ostvarila rast od 1,2 posto.
ECB je u septembru prognozirala negativan privredni rast od 0,4 posto, odnosno 0,5 posto za ovu i iduću godinu.
Ekonomski rast eurozone, nakon pada od 0,2 posto iz drugog kvartala, u trećem tromjesečju potonuo je 0,1 posto, postojeći indikatori ukazuju na nastavak slabosti u četvrtom kvartalu, a “na kraći rok očekuje se da će se slaba aktivnost prenijeti i na sljedeću godinu”, naveo je predsjednik ECB-a
Postepeni oporavak
Ipak, postepeni oporavak trebao bi početi “krajem” 2013. godine, kada se niske kamatne stope ECB-a i rast tržišnog povjerenja odraze na potrošnju domaćinstava, dok bi jačanje inostrane tražnje trebalo podstaći rast izvoza, dodao je on.
Upravno vijeće ECB-a “još uvijek vidi brojne rizike po ekonomsku prognozu u eurozoni, koji se uglavnom tiču neizvjesnosti oko javnih dugova u zoni eura i geopolitičkih pitanja i fiskalne politike u SAD-u”, poručio je Draghi.
Banka također predviđa da će inflacija na nivou monetarne unije ove godine iznositi 2,5 posto, sljedeće 1,6 posto, a 2014. godine 1,4 posto.
Osnovni prioritet ECB-a je da inflaciju u eurozoni drži blizu, ali ispod dva posto na godišnjem nivou.
Za svijetlu budućnost eurozone potrebna je veća ekonomska i pravna centralizacija, da bi se izbjeglo ponavljanje ranijih grešaka koje umalo nisu potopile cijeli projekat, izjavio je predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy.
Van Rompuy predlaže mjere
U tekstu s naslovom “Ka pravoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”, pripremljenom za samit lidera Evropske unije (EU) koji će biti održan iduće sedmice, on je iznio jasan raspored za usvajanje mjera koje bi znatno ojačale temelje eura, prenosi AFP.
Neke mjere su čisto tehničke, kao što su kako organizirati nadzor svih evropskih banaka, dok su druge političke, pogotovo one koje se tiču uloge nacionalnih parlamenata u kontroliranju budžeta, što je ključna stavka za zemlje poput Velike Britanije, koje nisu pristalice prebacivanja više suvereniteta na Brisel u cilju rješavanja dužničke krize.
“Odluke o nacionalnim budžetima su u srcu parlamentarnih demokratija članica EU-a. Istovremeno, potrebno je u obzir uzeti zajednički interes Unije, a nacionalni parlamenti nisu u najboljoj poziciji da to u potpunosti uzmu u obzir”, ocijenio je predsjednik Evropskog vijeća.
Na tehničkom polju Van Rompej navodi da prvi korak treba biti uspostavljanje već dogovorenog mehanizma za nadzor banaka do januara 2014. godine, dodajući da se nada da će Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM), novi zaštitni zid eurozone protiv krize, od marta 2013. godine moći direktno dokapitalizirati posrnule banke.
