Misija EULEX, inače jedna od najvećih misija u istoriji EU, uspostavljena je na Kosovu na poziv domaćih vlasti nekoliko dana nakon proglašenja nezavisnosti februara 2008., kako bi se pomoglo mladoj državi u oblasti vladavine prava.
EULEX čini svih 28 zemalja članica EU i pet drugih država (Kanada, Norveška, Švijcarska, Turska i Sjedinjene Americke Države), zapošljava oko 1.400 međunarodnih i lokalnih članova osoblja, a godišnji budžet iznosi oko 76 miliona eura.
Mandat ove misije je produžen 2014. godine, kada su kosovske vlasti rekle da se njen rad treba okončati u roku od dvije naredne godine. Međutim, trenutno se vode završni razgovori o ponovnom produžetku mandata.
Besnik Berisha, spoljni pravni savjetnik u uredu premijera Kosova, za RSE je izjavio da postoji opšta spremnost svih strana u ovim pregovirima da EULEX okonča slučajeve na kojima radi, bilo da se radi o istragama ili o suđenjima.
„Postignuta je saglasnost o nekoliko pitanja, ali još uvijek nije odlučeno o novom roku i o preuzimanju novih predmeta. Vjerujem da će se ovo pitanje tretirati na političkom nivou i da ćemo narednih dana imati rezultate“, kaže on.
„Tehnička pitanja su u toku, radi osiguravanja održavanja svih započetih procedura, bilo u tužilaštvu, ili u sudovima, a pod uslovom da građani Republike Kosova koji su predmet krivičnog gonjenja ili suđenja, odnosno tužioci EULEX-a, ne budu imali posledica ili kašnjenja“, kaže Berisha.
Iz EULEX-a su u pismenom odgovoru RSE-u rekli da „zemlje članice EU vrše strateško razmatranje mandata EULEX-a“.
S druge strane, civilno društvo na Kosovu kao i sami građani, nezadovoljni su efikasnošću ove misije pod čijom su odgovornošću bili slučajevi teških zločina, organizovani kriminal, korupcija i ratni zločini.
Kako kažu, misija je više bila političkog karaktera, nego što je radila na vladavini prava.
Bez konkretnih rezultata
Betim Musliu, direktor kosovskog Instituta za pravosuđe, smatra da EULEX treba da nastavi sa svojim radom, ali ne pod istim mandatom kao i do sada.
„Ova misija je trebalo da uputi jasne poruke da je bez nje nemoguće sprovoditi borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, te da je produžetak mandata neophodan. Ali, konkretnih rezultata u sudovima nije bilo, osim ’spektakularnih’ hapšenja ili podizanja optužnica, što na kraju nije rezultovalo presudama“, ocjenjuje Musliu.
Građani različito gledaju na dalji mandat ove misije.
Profesor Azem Hajdini nije zadovoljan dosadašnjim radom.
„Mislim da EULEX treba da nastavi da radi ali samo onako kako je radio posljednjih mjeseci. Mora da postoji rok do kada može da djeluje. Sam EULEX treba da tretira i potvrdi do kada će da se bori protiv korupcije, organizovanog kriminala i ostali dela na koja se poziva“, kaže Hajdini.
Od 2009. godine, misija EULEX na Kosovu, koja ima ima izvršni mandat u oblastima teških zločina, pokrenula je niz procesa protiv visokih zvaničnika Kosova, među kojima je i bivši ministar Fatmir Limaj, a nedavno i protiv bivšeg poslanika u Skupštini Kosova, Azema Syle, koji je, prema navodima EULEX-a, bio na čelu kriminalne grupe na Kosovu.
Ovu misiju su pratili i skandali. Kosovski mediji su 2014. objavili niz tekstova o navodnoj umješanosti visokih zvaničnika EULEX misije u koruptivna djela i da su “dva zvaničnika uzimali mito kako bi pokrili najmanje tri kriminalna slučaja”.
Iz EULEX-a su potvrdili da se o tome vodi istraga. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini tada je zadužila profesora prava Jean-Paul Jacqué da kao nezavisan stručnjak preispita primjenu mandata EULEX-a, sa posebnom pažnjom usmjerenom na optužbe za korupciju.
U izvještaju se navodi da nisu nađeni dokazi za optužbe za korupciju u EULEX-u, ali je Jacque ustvrdio niz propusta u radu evropske pravosudne misije i dao preporuke da se one otklone.
Jacque je pored toga naveo da je dalje djelovanje EULEX-a izvodljivo samo ukoliko dođe do sveobuhvatni reformi kako bi se poboljšala efikasnost ove misije, kao i ojačao kredibilitet.
