Najveća odgovornost za rješenje krize je na Saudijskoj Arabiji, tvrdi turski predsjednik, pohvalivši uravnotežene stavove Katara.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, uoči zaljevske turneje, tokom koje će posjetiti Kuvajt, Saudijsku Arabiju i Katar, kazao je da kriza nikome ne ide u prilog.
Po njegovim riječima, Turska podržava napore Kuvajta da se premoste nesuglasice među zemljama regije.
Naglasio je da je najveća odgovornost za rješenje krize na Saudijskoj Arabiji te pohvalio uravnotežene stavove Katara.
“Kuvajt ima značajnu ulogu u regiji i ta zemlja je uložila važne posredničke napore, kao što je to učinila i 2014. godine. U ponedjeljak ću posjetiti Dohu, gdje ću razgovarati s katarskim emirom Tamimom [bin Hamadom Al Thanijem] o naporima za rješenje krize u Zaljevu, ali i o drugim pitanjima, poput Jemena, Sirije i Libije te borbe protiv terorizma. Vidjeli smo da od početka zaljevske krize Katar vodi razumnu politiku i povlači odmjerene poteze koji doprinose rješenju krize. S Katarom smo uspjeli ostvariti dobru suradnju”, rekao je Erdogan.
Osuda nasilja u Jerusalemu
Izjavio je i kako “Turska pogrešnom smatra svaku krizu među njenom zaljevskom braćom, bez obzira o kakvom problemu da je riječ”.
“Mi, muslimani, danas prolazimo kroz razdoblje u kojem se kao nikada ranije moramo oslanjati jedni na druge i suzbiti svoje redove. Svi vidimo probleme i patnje ljudi u Siriji, Iraku, Libiji, Palestini… Nažalost, tim problemima svaki dan se dodaje neki novi. Primjer je i ono što se pred očima cijelog svijeta događa u Al-Aqsi. To je bolno za islamski svijet, jer Mesdžid-ul Harem nije samo palestinski, već je ponos i svetinja svih 1,7 milijardi muslimana u svijetu. MI smo kao država snažno pokazali svoj stav i reagirali na to”, poručio je Erdogan.
Osvrnuo se i na krizu u Jeruzalemu u vezi ograničenja koja vlasti Izraela uvode prema muslimanima. Po njemu, “vlasti Izraela moraju prestati s potezima koji podižu tenzije i destabiliziraju regiju”.
“Muslimani su dio civilizacije koja je stoljećima zagovarala i branila suživot svih religija u miru. Kršenja prava muslimanima ne može biti opravdanje da se krše tuđa prava. Reakcije moraju biti odmjerene i u okvirima prava. U našoj civilizaciji nema mjesta ideji da se pripadnicima drugih religija uskraćuju slobode i prava”, poručio je Erdogan.
Podsjetivši da je jučer o krizi u Jerusalemu telefonom razgovarao sa palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom, predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom i prvim čovjekom Francuske Emmanuelom Macronom, Erdogan je kazao kako ne podržava ugrožavanje života, imetka i prava ljudi, bez obzira o kome se radi.
I Mogherini u Zaljevu
I visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini stigla je u Zaljev.
Tokom posjeta Kuvajtu sastat će se s tamošnjim dužnosnicima, s kojima će razgovarati o aktualnoj krizi.
Europska unija podržala je posredničku ulogu i napore Kuvajta.
Najnovije diplomatske napore – dolazak Erdogana i Mogherini u zaljevsku regiju – komentirao je i Rami Khouri s Američkog sveučilišta u Bejrutu.
“Ovo je poput prave armade u stilu Igre prijestolja kad je riječ o posrednicima koji dolaze u ovu regiju. Tu su već Amerikanci i Kuvajćani, Francuzi čine što mogu, Turci, Rusi… I svi ostali pokušat će riješiti ovaj problem, a to je dobar znak. Ključni element je to što sada vidimo naznake stava zasnovanog na principima u vezi s kojima se svi glavni akteri mogu složiti, npr. na principima o nemiješanju u pitanja drugih zemalja i borbi protiv terorizma. To su veoma razumni principi u vezi s kojima se svi mogu složiti. Četiri zemlje koje su Kataru uvele blokadu spomenule su te principe prije tri tjedna. Manje-više isto, o poštovanju drugih i nemiješanju, moglo se čuti u govoru katarskog emira prije dva dana. Dakle, ovo je očito teren na kojem se različite strane mogu naći”, smatra Khouri.
Još važnije, nastavlja, “Amerikanci su izvršili snažan pritisak i otišli toliko daleko da su poslali dužnosnike Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija u katarska ministarstva kako bi ispitali optužbe i utvrdili da nema odvajanja sredstava za teroriste ili skupine povezane s terorizmom”.
Khouri: Ublaženi stavovi
I njemačka obavještajna služba radit će nešto slično u Kataru, navodi Khouri.
“Sve su ovo pojedinačne, ali ključne naznake napredovanja ka kompromisu koji bi doveo do dogovora. To se neće brzo desiti zato što svi, naročito zemlje koje su uvele blokadu, prije svega Saudijci i Emiraćani – ostali se baš i ne računaju – trebaju vrijeme da ublaže stavove s kojima su nastupili prije nekoliko tjedana.
I doista su već ublažili stavove, što je znak njihove zrelosti i prihvatanja razumnijih stajališta. Zato bih rekao da je ovo trenutak potencijalnih promjena i da će, što se ozbiljniji posrednici uključe u proces i budu nepristraniji, to biti bolje za sve”, zaključuje Khouri u izjavi za Al Jazeeru.
