Pandemija korona virusa natjerala je svijet na drastične promjene – mnogima prijeti nezaposlenost, planovi za putovanja su otkazani, javne lokacije su prazne, pošto mnogi rade od kuće, vode se politikom socijalnog distanciranja i samoizolacije…
Kako se većina država odlučila na ograničavanje kretanja građana kako bi spriječili širenje novog korona virusa, u jednom trenutku je procijenjeno kako su tri milijarde ljudi u nekom obliku blokade.
Vjerske grupe su se prilagodile novoj stvarnosti, uključujući muslimane.
Tako će oni – približno dvije milijarde stanovnika planete – mjesec ramazana provoditi na nove načine, sudržavajući se od javnih okupljanja za prekid posta, napuštanje zajedničkih molitvi, pa čak davati humanitarne priloge iz daljine.
U većini država gdje su muslimani većina džamije su zatvorene petkom. u vrijeme zajedničke molitve, kada su se okupljale stotine hiljada vjernika.
Na neodređeni period je odgođena umra, hodočašće koje se svake godine dešava u Velikoj džamiji (Mesdžid al-Haram) u Meki.
Teravije bez vjernika
Saudijska Arabija je u utorak objavila kako će teravije, posebne ramazanske molitve u Velikoj džamiji i Poslanikovoj džamiji (Mesdžid an-Nabawi) u Medini biti održane, ali bez prisustva vjernika.
Navodi se kako će noćne molitve obavljati samo osoblje džamija.
Ovi dalekosežni koraci su neobični u 1.400 godina historije islama, s nepotvrđenim dokazima da su masovni skupovi bili na ovaj način suspendirani tokom ramazana.
No, bilo je vremena kada su masovni vjerski skupovi bili djelimično ili u potpunosti obustavljeni u muslimanskom svijetu.
“Zatvaranje džamija ili otkazivanje masovnih skupova se dešavalo iz različitih razloga”, naveo je za Al Jazeeru Mutaz Al-Khatib, profesor na Istraživačkom centru islamskog prava i etike pri Univerzitetu “Hamad Bin Khalifa” u Dohi, te objasnio kako se to prije dešavalo zbog ratova, prirodnih katastrofa (poplave) i epidemija.
Ovo su neki primjeri kada su muslimani morali mijenjati tradicije zbog kritičnih okolnosti u historiji.
Napad Karmatijanaca 930. godine
Hadž, godišnje hodočašće vjernika, otkazano je nakon što je, na nevjerovatan način, lider plemena Karmatijanaca (pleme sa istoka Arabije, današnji Bahrein) napao Meku.
Prema nekim podacima, do 30.000 ljudi je tada ubijeno.
“Napad Karmatijanaca je bio značajan incident, bio je jako veliki trenutak u islamskoj historiji”, objašnjava za Al Jazeeru Umar al-Qadri, islamski učenjak i glavni imam Islamskog centra Irske u Dublinu.
“Abu Tahir al-Jannabi, koji je predvodio napad, nije samo napao Meku i doveo do prekida molitvi, već je okaljao jedan od najsvetijih simbola islama”, dodao je.
Crni kamen, stijena u Kabi, bio je opljačkan i njegovi dijelovi su bili ukradeni.
Napadači su, također, oskrnavili sveti bunar Zemzem blizu Kabe, jer su u njega bacali tijela ubijenih hodočasnika.
Nakon napada, obustavljen je hadž.
Crni kamen je vraćen u Meku 20 godina kasnije.
Epidemija kolere u 19. stoljeću
Užasna epidemija kolere dešavala se nekoliko puta tokom 19. stoljeća, što je dovodilo do prekida vjerničkih hodočašća, uključujući i hadž 1837. i 1846. godine.
Nakon što se ova bolest 1865. godine vratila u Hejaz, regiju u Saudijskoj Arabiji gdje se nalazi i Meka, međunarodna konferencija je održana u Konstantinopolju, današnjem Istanbulu.
Odlučeno je da se uspostave luke karantini u mjestima kao što su Sinaj i Hejaz, kako bi se pomoglo pri ograničavanju širenja bolesti kada su hodočasnici polazili na hadž.
Između 1830. i 1930. godine zabilježeno je najmanje 27 epidemija kolere među hodočasnicima u Meki.
Zaustimanje Velike džamije 1979.
Naoružana saudijska grupa, koju je činilo 400 do 500 ljudi, zauzela je Veliku džamiju od novembra do decembra 1979. godine, zbog čega je ova bogomolja bila zatvorena najmanje dvije sedmice.
Zauzimanje je predvodio bivši saudijski vojnik Juhayman ibn Muhammad ibn Sayf al-Otaybi, koji je kritizirao kraljevsku vladajuću porodicu i pozivao na povratak “pravog islama”, kako je on govorio.
Opsada je završena nakon što su džamiju ponovo preuzele saudijske snage, uz pomoć francuske specijalne policije.
Epidemija ebole 2014.
U vrijeme vrhunca epidemije ebole početkom 2010-ih države širom svijeta su poduzele mjere i suspendirale izdavanje viza za nekoliko zapadnoafričkih država gdje je bio epicentar virusa.
Saudijska Arabija je 2014. godine privremeno prestala izdavati vize, potrebne za umru i hadž, državljanima Gvineje, Liberije i Sijera Leonea.
Rat u Siriji 2016.
Molitve petkom bile su 29. aprila otkazane u sirijskom gradu Halep, nakon serije zračnih udara državnih snaga, u kojima su srušene mnoge džamije.
Vjersko vijeće pozvalo je građane Halepa da se drže podalje od džamija, što je bio prvi takav potez u ovom historijskom gradu.
