Energetski napitci – od „davanja krila“, do „leta“ u smrt…

Prisjetimo se, energija je sposobnost tijela da vrši neki rad. U skladu s time, i naš organizam treba energiju koju ponajviše dobiva iz hrane i tekućina koje unosimo u njega. Koliko ćemo dnevno imati energije ovisi i o tome, ali i samoj sposobnosti tijela – umoru, psihičkom stanju itd. No, u najvećoj mjeri ovisi o nutrijentima koji kolaju našim krvnim žilama i odlaze na ciljna mjesta.

Međutim, današnji užurbani način života iziskuje potezanja za umjetnim supstancama, ili onima koje već postoje u prirodi, a sve kako bi se nadoknadio taj nedostatak energije. Kako pojedincima „imunima na kofein iz kave ili teina iz čaja“ nije dovoljna uobičajena doza kofeina/teina, većina ih poseže za tzv. energetskim pićima. Što su to energetski napitci, da li zbilja dovode do povećanja energije našega organizma, te postoje li neke negativne strane konzumiranja istih – samo su neka od pitanja koje znanstvenici već godinama istražuju.

Eneregija u napitku

Energetski napitak je bezalkoholno piće koje, prema tvrdnjama proizvođača, trenutno povećava razinu energije u organizmu. No, za razliku od gore navedene energije koju dobivamo namirnicama, energija u energetskom napitku ne oslobađa se kao rezultat sagorijevanja kalorija, nego zbog stimulansa i vitamina koje sadrži.

Prvo energetsko piće napravljeno je u okrilju japanskoga laboratorija 1960. Plasirala ga je farmaceutska industrija Taisho Pharmaceuticals i kao takvo je korišteno isključivo u medicinske svrhe. Prezentiran je  kao ljekoviti tonik pića za ljude koji pate od nedostatka energije i koncentracije. To je zapravo bio miks esencijalnih vitamina, taurina i niacina. 27 godina kasnije, austrijska farmaceutska tvrtka Dietrich Mateschitz u ovo piće dodaje kofein i šećer, te razvija brend koji nam „daje krila“, poznatiji pod nazivom „Red Bull“. Već tada ovo piće postaje nezaobilazan hit, a na američko tržište probio se, iznenađujuće, tek 1997. godine.

Da ne bude sve isključivo laboratorijska proizvodnja slijedi bujica prirodnih supstanci koje pronalaze svoje mjesto u energetskim napitcima. Tako se 2002. god., rađa „Monster“, energetsko piće plasirano od strane „Hansel Naturala“, te 2004. godine  energetsko piće „5 hours“. Pod krinkom prirodnoga u periodu od 2005. do 2006. godine dolazi do porasta prodaje energetskih napitaka za čak 61%. U 2012. godini procijenjena je najveća prodaja ovih napitaka na području Europske unije, a iznosila je 12 milijardi dolara. Prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane procjenjuje se da 30% odraslih, 68% adolescenata i 18% djece ispod 10 godina konzumiraju energetska pića.

Na osnovu studije tvrtke Nielsen iz 2011. godine, popularnost energetskih pića u Hrvatskoj u stalnom je porastu te se godišnje proda oko 1,2 milijuna litara.

Sastav energetskog napitka

Energetski napitci u sebi sadrže ksantine (uključujući kofein), gaziranu vodu, taurin, B vitamine i neke biljke. Uobičajeni sastojci su guarana, yerba mate, akai, gingseng i ginkgo biloba. Ponekada u energetske napitke dodaju maltodekstrin, inositol, karnitin i kreatin.

Glavni sastojak energetskog pića čine kofein i šećer. Ostali sastojci, osobito oni prirodni su u tragovima i utječu samo na poboljšanje aroma napitka.

Kofein

Kofein (caffeine) je alkaloid kojeg sadrže mnoge biljke i neizbježan je sastojak pojedinih namirnica koje upravo zbog toga rado konzumiramo. Molekule kofeina prisutne su u 60-tak biljnih vrsta, ali su najviše zastupljene u kavi, čaju i kakao-zrnu. Znatno prije nego je kofein otkriven, ljudi su znali da kava, čokolada i čaj liječe razne bolesti i povećavaju intelektualne i tjelesne kapacitete. Spoznaje o kofeinu i njegovim učincima ovisile su najviše o tvrdnjama liječnika.

Otkrio ga je mladi liječnik iz okolice Hamburga, Friedlieb Ferdinand Runge 1819. godine, u suradnji sa 70 godina starim barunom, Johannom Wolfgangom von Göetheom, jednim od najvećih svjetskih književnika, mislilaca i znanstvenika. Oni su pokrenuli i proveli znanstveno istraživanje koje je rezultiralo otkrićem, izoliranjem i imenovanjem kemijskog spoja kofeina. Međutim, točan kemijski sastav kofeina utvrdio je njemački kemičar L. Medicus 1875. godine.

Kofein je poput zraka, bez mirisa, ali gorkastog okusa. Ne vidi se golim okom, no dio je metaboličkih procesa koji se događaju u svakoj stanici tijela. Kemijski naziv za kofein je 1,3,7 trimetilksantin (C₈H₁₀N₄O₂) i dio je purinskih kemijskih spojeva koji se zajednički nazivaju metilksantini.

Kada uđe u tijelo kofein se razdvaja na tri različite, ali opet vrlo slične molekule – paraksantin (84%), teobromin (12%) i teofilin (4%). Svaki od ovih spojeva odrađuje svoj dio utjecaja na mozak. Kofein stvara pojačanu aktivnost mozga na način da blokira adenozinske receptore, što dovodi do ubrzanja neurona umjesto usporavanja. Osim toga, pojačava lučenja epinefrina, što posljedično pozitivno utječe na mentalne aktivnosti. Teobromin povećava protok kisika i hranjivih tvari u mozgu, teofilin povećava broj otkucaja srca i mogućnost koncentracije, a paraksantin sportski učinak. Zajedno ovi učinci osiguravaju stanje budnosti, ali previše kofeina nije dobro jer dovodi do osjećaja anksioznosti i nelagode. Kofein počinje djelovati nakon 15–30 minuta od unošenja u organizam. Djeluje 5-6 sati, a kod pojedinih osoba i nakon 10 sati. Izlučuje se iz organizma najviše putem mokraće (do 75%).

Unatoč prisutnom nesuglasju među znanstvenicima, utjecaj kofeina u manjim količinama može biti vrlo blagotvoran za ljudski organizam. Zdravstvene koristi konzumiranja kofeina su sljedeće:

• kofein djeluje kao stimulans, diuretik i blagi laksativ. Mnoge ljude oslobađa teškoća izazvanih astmom, a sadržan je i u nekim lijekovima protiv migrene;
• pojačava lučenje hormona gušterače, sprečava stvaranje bubrežnih kamenaca, stimulira rad srca i lučenje kiseline u želucu;
• kofein, među ostalim, pojačava brzinu i intenzitet disanja, mišićima omogućuje dopremu veće količine kisika, te smanjuje osjećaj umora;
• kofein je psihoaktivna supstanca i kao takav potiče misaone procese i olakšava pamćenje. Poboljšava koncentraciju i reflekse, te sposobnost ponavljanja određenih radnji bez dosade. Kofein poboljšava koordinaciju tijekom izvođenja složenijih zadataka kao što je upravljanje automobilom i drugim vozilima ili strojevima.

Uz dobre strane, kofein ima i nekoliko loših. Pretjerana količina kofeina može izazvati niz neželjenih pojava:

• kod nekih osoba izaziva nesanicu, depresiju, probavne smetnje, drhtavicu, iritaciju i uznemirenost, glavobolje do razmjera teških migrena, a uzrokuje i suženje malih krvnih žila;
• istraživanja učinjena na Mayo klinici pokazala su da konzumiranje više od 4 šalice kave dnevno mogu uzrokovati preranu smrti. Međutim, oni koji su izvijestili da su konzumirali velike količine kofeina također su konzumirali duhan i nisu imali tjelesnu aktivnost. Dr. Nancy Snyderman iz NBC-a ističe odstupanja u nekoliko studija, ali naglašava da je i dalje ključna umjerenost;
• prekomjerno konzumiranje kofeina dovodi do hipertenzije, osobito kod srčano-žilnih bolesnika. U istraživanju rađenom na ljudima s hipertenzijom dokazano je da konzumiranjem svega 250 mg kofeina (oko 2 kave), krvni tlak se znatno povisio za oko 2-3 sata nakon konzumiranja. Druga studija je pokazala iste rezultate pri dozi kofeina već od 160 mg;
• količina kofeina u tijelu ne bi smjela biti veća od 0,5 g (4-5 šalica kave dnevno). Liječnici kažu da ne bismo smjeli dnevno unijeti više od 400-450 miligrama kofeina. Ako je količina kofeina veća, rizik od aritmije srca, grčeva i problema s disanjem raste;
• kofein može izazvati inkontinenciju (nevoljno ispuštanje urina). Studija sa Sveučilišta u Alabami je pokazala da žene koje konzumiraju puno kofeina imaju 70% veću vjerojatnost za razvoj inkontinencije;
• kofein može smanjiti plodnost kod žena. Studija sa Sveučilišta u Nevadi pokazala je da kofein može smanjiti šanse za trudnoću za oko 27%;
• kofein pogoršava dijabetes tipa 2, a kod osoba koje imaju bolove u tijelu nepoznatoga uzroka treba testirati na sve više prisutnu alergiju na kofein;
• najnovija istraživanja pokazuju da kumulativno djelovanje kofeina dovodi do gihta, pogoršanja simptoma žene u menopauzi, inhibira produkciju kolagena u koži, dovodi do ometanja okoštavanja, što kod osoba starije dobi izaziva podložnost lomovima kostiju koji su najčešće sa smrtnim ishodom;
• fatalna razina kofeina u krvi koja može izazvati smrt, prema tvrdnjama liječnika, iznosi 10 g, što odgovara količini od 75-100 šalica kave.

Dakle, kofein kao glavni sastojak energije u energetskim napitcima u malim količinama, imao bi i korisnu ulogu. Usporedbe radi, u šalici kave od 170 ml, nalazi se 80-135 mg kofeina. U jednoj limenci energetskog pića, konkretnije „Red Bulla“, nalazi se 80 mg kofeina. To možda i ne bi bilo zabrinjavajuće da ne znamo da postoje energetska pića i sa koncentracijom kofeina do 350 mg. Dakle, već s jednim pićem ste došli do gornje kofeinske granice. A malo je onih koji stanu na jednoj limenci. Osim toga, možda ne bi bilo zabrinjavajuće kada ta pića ne bi sadržavala iznimne količine šećera koje zajedno s ostalim supstancama uništavaju nadbubrežne žlijezde, te u konačnici dugotrajnim konzumiranjem ovih supstanci dolazi do depresije živčanog sustava.

Zabrinjava činjenica što je sve veći broj konzumenata adolescentne dobi. Ovdje mislimo i na miješanje ovih pića s alkoholom, točnije „Red bull“-votka. No, nije „Red bull“ jedini koji brine – i „daje krila“. Tu su i „Coca-Cola“, kao i ostala slična gazirana energetska pića. Pritom su u okrilju našega ummeta sve više popularni „Sultan-Cola“ i „Zemzem-Cola“.

Ostali sastojci energetskih napitaka

1. Taurin

Taurin (2-aminoetil sulfonska kiselina) čini sumpor vezan na amino-kiselinu najviše prisutnu u ljudskome organizmu, a prije svega u mrežnica i skeletnim i srčanim mišićnim tkivima. Taurin se povezuje s brojnim fiziološkim funkcijama, od neuromodulacije, preko stabilnosti stanične membrane, do osiguranja unutarstanične razine kalcija. Osim toga, taurin dovodi do značajnog smanjenja nakupljanja mliječne kiseline nakon intenzivnih napora mišića. Međutim, velika je razlika između kemijski sintetiziranog taurina, onoga koji je prisutan u energetskim pićima, i onoga koji se nalazi u namirnicama poput ribe i mesa. Istraživanja su pokazala da sintetički taurin, prisutan u energetskim napitcima, nema niti jednu od ovih korisnih uloga na stanice. No, istraživanje od strane znanstvenika dr. Neila L. Harrisona iz 2009. je pokazalo da sintetski taurin u kombinaciji s ostalim komponentama ovih napitaka dovodi do srčanih udara, hipertenzije i razvijanja bolesti srca.

2. Guarana

Guarana (Paullinia cupana)  je biljka autohtono nastanjena u Južnoj Americi. Dugu povijest i uporabu ima osobito u Brazilu. Sadrži jedan do tri sjemena, što i čini jestivi dio guarane. A sjemenke sadrže značajnu količinu kofeina: 1 g guarane ekvivalentan je 40 mg kofeina. Guarana sadrži i druge ksantinske alkaloide, posebno teobromin i teofilin, no, puno niže u odnosu na njihov sadržaj unutar kofeinske molekule. Uz to guarana sadrži relativno visoke količine saponina, flavonoida i tanina, koji doprinose svojim bioaktivnim svojstvima, te djeluju antioksidativno. Ona nema neke izraženije nuspojave, osim visoke razine kofeina.

3. Ginseng

Ginseng je biljka koja se koristi više od 2.000 godina u istočnoazijskim zemljama, uključujući Kinu, Japan i Koreju kao lijek za razne bolesti. Značajno je spomenuti da su istraživanja pokazala kako se ekstrakt ove biljke nalazi u tragovima unutar energetskih napitaka, i kao takav nema nikakvu aktivnu ulogu, niti zdravstvenu koristi.

4. Yerba mate

Yerba mate je biljka porijeklom iz Južne Amerike koje se primarno koristi za pripravu istoimenog čaja. Obiluje polifenolima, ksantinima, flavonoidima, saponinima, aminokiselinama, mineralima i vitaminima. No, u energetska pića se stavlja zbog izrazito visoke količine kofeina. Stimulira središnji živčani sustav i daje osjećaj budnosti. Tako jedna šalica ovoga čaja ima 78 mg kofeina, skoro koliko sadrži cijela boca „Red Bulla“. Istraživanja učinjena 2007. od strane Mejia et al., pokazala su povezanost ove supstance u energetskim pićima s rakom jednjaka, pluća, mjehura i bubrega.

5. Ginko Biloba

Ginkgo biloba je sastojak nazvan po rijetkom stablu od kojega potječe. Vjeruje se kako ima pozitivno djelovanje na koncentraciju, cirkulaciju, da je antidepresiv, te pomaže kod Alzheimerove bolesti. Naglašavamo riječ „vjeruje se“, pošto još ništa nije dokazano. No, energetska pića sadrže jako male količine ove biljke, te u toj dozi nemaju nikakvo aktivno djelovanje. Osim toga, ne smiju ga piti ljudi koji konzumiraju antidepresive, pošto se razvijaju nuspojave poput razrjeđenja krvi, mučnina, povraćanja, proljeva, glavobolja, vrtoglavica, lupanje srca i nemira.

6. Natrijev benzoat

Prošlogodišnja studija koju su proveli stručnjaci iz područja molekularne biologije i biotehnologije povezala je uobičajeni konzervans energetskih pića, natrijev benzoat, s oštećenjem stanica i povećanom proizvodnjom slobodnih radikala. Povrh toga, zabrinjavajuća je i činjenica da natrijev benzoat u kombinaciji s vitaminom C potencira nastanak karcinogena benzena.

7. Fenilalanin

Iako je to jedna od esencijalnih aminokiselina, također je i neurotoksin i jedan od  tri glavna sastojka potrebna za izgradnju aspartama. Preveliki unos može preopteretiti neurone u mozgu do točke stanične smrti.

8. Efedra

Efedra se opisuje kao droga koja povisuje brzinu otkucaja srca i krvni tlak već pri niskim dozama, a pri povišenim dozama može uzrokovati moždani udar, napadaj, pa čak i smrt.

9. Kreatin

Kreatin nastaje kao nusproizvod konzumiranja mesa. Ponajviše ga koriste sportaši zato što skladišti energiju u mišićima. Kao takav nalazi se i u energetskim napitcima.

Ostali sastojci u energetskim napitcima prisutni u tragovima su sljedeći: vitamini B skupine, Acai bobice, L-theanin i mlijeko čička. Ove sastojke ne sadrže sva energetska pića. Prisutni su u tragovima, te kao što je slučaj sa ginsengom nemaju aktivnu ulogu niti zdravstvenu korist. Služe samo kao poboljšivači arome.

Dakle, ništa ne bi bilo toliko alarmantno da svi ovi sastojci nisu pomiješani i njihovi ekstrakti u tolikim količinama da sve one propagande „dobivanja krila“ i slično, danas završavaju smrću ponajviše mladih ljudi, ali to se zataškava i o tome se šuti. Zašto? Zato što kompanije proizvođači zarađuje više stotina milijardi dolara godišnje, a to je, ipak, prevelika suma da bi marili za ljudske živote…

Utjecaj konzumiranja energetskih napitaka na zdravlje čovjeka

 João Breda i njegove kolege iz Regionalnog ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije, nakon pregleda znanstvenih članaka o zdravstvenim rizicima, posljedicama i mjerama u vezi potrošnje energetskih pića, ističu: „Iz pregleda literature, opravdana je iznimna zabrinutost u znanstvenoj zajednici i među javnosti u vezi s mogućim štetnim učincima povećane potrošnje energetskih pića.“ Otkriti ćemo i zašto.

Naime, mlade ljude, adolescente, studente, osobe s nedostatkom vremena i užurbanoga načina života privlači sve što je brzo, izazovno, „diže u visine“, daje „energetsku injekciju“, a ne izaziva ovisnost. Formulacija „ne izaziva ovisnost“ je vrlo diskutabilna, pošto osjećaj trenutne ugode u mozgu čini svojevrsnu „navlakušu“ da potegnemo za ovim pićem. Jer, slično djeluje trenutačno opuštajuće kao alkohol, a ne uzrokuje mamurluk. Ili? Otkrijmo…

U istraživanju učinjenom od strane João B., et. all 2011., EFSA (Europska komisija za sigurnost hrane) je okupila podatke za 16 zemalja Europske unije. Otkrili su da 68% adolescenata (10-18 godina starosti), 30% odraslih i 18% djece (ispod 10 godina) konzumiraju energetska pića. Među adolescentima 48% ih pije u Grčkoj, a 82% u Češkoj Republici. Među djecom 6% u Mađarskoj, a 40% u Češkoj Republici. S obzirom na ove zabrinjavajuće brojke, ali i sve veći broj prijavljivanja smrtnosti od energetskih pića znanstvena javnost se „diže na noge“, ali mediji, vjerni pijuni gigantskih tvrtki – sabotiraju znanstvenike.

Istraživanje koje je radila Sara M. Seifert et al., 2011. u SAD-u pokazalo je da adolescenti unose u prosjeku 60 mg do 70 mg kofeina na dan, a neki čak i do 800 mg dnevno. Čak 28% od 12- do 14-godišnjaka, 31% od 12- do 17-godišnjaka, te 34% od 18- do 24-godišnjaka izjasnilo se da redovito konzumiraju energetske nepitke. U Njemačkoj 94% adolescenata ih je pilo, 53% ih je pokušalo, 23% pije manje od 1 limenku tjedno, a 3% pije 3-7 limenki dnevno. Među 10 do 13-godišnjaka, 31% su djevojke i 50% mladića je probalo energetsko piće, i 5% djevojčica i 23% dječaka se izjasnilo da redovito pije, ali manje od jedanput tjedno. Većina djece u studiji konzumira energetska pića u umjerenim količinama, ali mala skupina konzumira ekstremne količine.

U istom istraživanju analizom anketa 496 studenata otkriveno je da 51% ispitanika redovito konzumira više od jednog energetskog napitka mjesečno. Većina njih redovito piju energetska pića nekoliko puta tjedno radi manjka sna (67%) i želje za povećanjem energije (65%). U ovom istraživanju, 54% ispitanika miješa energetska pića s alkoholom, a 49% pije više od 3 limenke na zabavama.

Druga studija, kojom je obuhvaćeno 795 studenata, otkriva da 39% ispitanika konzumira energetske napitke prosječno po jedanput u 2 i pol dana.

Istraživanje je obuhvatilo i djecu Novog Zelanda (dob 5-12 godina starosti), tinejdžere (13-19 godine starosti) i mladiće (19-24 godina starosti). Pritom su otkriveni zastrašujući rezultati. Čak 70% djece i 40% tinejdžera koji su konzumirali kofein prešli su razinu štetnog efekta od 3 mg/kg tjelesne težine po danu.

Ove poražavajuće brojke o konzumiranju energetskih pića među djecom i adolescentima nagnuli su znanstvenike da istraže posljedice konzumiranja. Prethodno smo naveli nuspojave svakog sastojka koji se nalazi u energetskom piću, a posebno smo se osvrnuli na kofein. Slijedi osvrt na sinergijsko djelovanje opisanih sastojaka, nuspojave i smrtnost.

1. Predoziranje kofeinom

Njemačka je vodeća zemlja svijeta koja prati incidente predoziranja energetskim pićima, još od 2002. Prijavljeni slučajevi predoziranja kofeinom ishodili su oštećenjem jetre, zatajenjem bubrega, bolestima dišnih organa, uznemirenosti, napadajima, psihotičnim stanjima, rabdomiolizom, tahikardijom, aritmijom, hipertenzijom, zatajenjem srca i smrću.

Centar za otrove u Irskoj registrira dva smrtna slučaja između 1999. i 2005.  Između 2005. i 2009. zabilježeno je 12 slučajeva koji su upućeni na liječenje radi povraćanja, mučnine, boli u trbuhu i lupanja srca i infarkta srca. Uzevši ovo u obzir Europska komisija za sigurnost hrane je uspjela postići da se na energetskim pićima s visokom razinom kofeina napišu određena upozorenja. Kako je već navedeno prihvatljiva dnevna razina kofeina čine tri šalice kave, tj. do 350 mg. A neka pića sadrže i preko 350 mg kofeina po limenci. Odlučeno je da se na energetske napitke s tolikom razinom kofeina od siječnja 2014. mora istaknuti upozorenje. Još uvijek je to „minsko polje“, zamka za kupce, a osobito za mlade i adolescente. Tome u prilog govore i brojke o sve većoj smrtnosti, te da od „davanje krila“ – „doletite“ do smrti.

2. Utjecaj na živčani sustav – ovisnost

Uslijed konzumiranja većih količina kofeina dotok krvi u mozak se povećava i počinjete se osjećati vedrije i snažnije. No, ova dodatna energija ne dolazi izvana, nego se crpi iz organizma. Takvo „osvježenje“ nas kasnije košta, tj. dolazi do još većeg umora, apatije i nesanice.

Temple JL, et. all, 2009; Scholey AB, et al., 2004 i Smith HJ, et al., 2004. istraživali su sinergijsko djelovanje sastojaka u energetskim napitcima na živčani sustav. Otkrili su pojavu iznimne euforije, a zatim i potpune depresije. Definirali su i pojavu moderne ovisnosti koja nastaje kao posljedica konzumiranja ovih napitaka.

Nova studija sa Sveučilišta u Miamiju otkrila je da pića s visokom razinom kofeina uzrokuju napadaje, moždane udare i iznenadnu smrt kod djece, pri čemu su najviše izložena ona s dijabetesom ili poremećajima u ponašanju. „Energetska pića nemaju terapijske koristi i mnogi sastojci nisu provjereni i regulirani. Liječnici bi trebali upoznati roditelje i djecu s opasnostima tih pića. Mnogi mladi ljudi ne znaju što je u njima, a njihove kombinacije mogu imate velike posljedice, čak i smrtonosne“ , ističe koautor studije Steven Lipshultz.

3. Energetski napici oštećuju unutrašnje organe

Zbog energetskih napitaka najviše trpe srce i krvne žile, želudac i jetra. Kardiovaskularni sustav često reagira na „umjetnu energiju“ aritmijom, naglom promjenom krvnog tlaka i tahikardijom. Želudac pati zbog ugljičnog dioksida, koji povećava stvaranje želučanog soka i kiselost želuca, što škodi gastrointestinalnom traktu.

Ugodni okus, boja i aroma energetskog napitka stvoreni su uz pomoć kemijskih tvari. Svaki energetski napitak ih sadrži na desetke, pri čemu unesena „kemija“ oštećuje našu jetru. Osim toga, redovito uzimanje energetskih napitaka može iscrpiti nadbubrežne žlijezde i izazvati bolest, koja se zove adrenalni umor. Također, kod 50 ispitanih adolescenata pronađeni su vaskularni učinci u smislu povećane agregacije trombocita i srednjeg arterijskog tlaka, te smanjenja funkcije endotela.

Brojne udruge za zaštitu djece digle su se na noge nakon tragične smrti koja je pogodila Maryland. Anais Fournier (14) preminula je u prosincu 2014. godine, nakon što je popila dva energetska pića zbog kojih joj je stalo srce. Zbog trovanja kofeinom, kojeg je u pićima bilo 480 mg, srce joj je počelo nepravilno kucati da bi se na kraju potpuno „ugasilo“. Preminula Anais je imala problema sa srcem i jedan od zalizaka nije dobro funkcionirao, a energetska pića su samo pridonijela pogoršanju.

Studija britanskog Udruženja proizvođača hrane provedena na 10.000 ljudi pokazuje da gotovo 40% djevojčica i mladih žena u dobi od 11 do 24 godine imaju problema s nedostatkom željeza u organizmu. Jedan od krivaca su energetska pića, koja sprječavaju apsorpciju minerala u organizmu.

4. Utjecaj energetskih pića na mladež s poremećajem hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)

ADHD se javlja u 8-16% djece školske dobi i može biti češći kod djece sa srčanim bolestima. Djeca s ovom dijagnozom koriste stimulanse za ADHD, koji posljedično mogu povećati broj otkucaja srca i krvni tlak. Osim toga, djeca s ADHD-om imaju veće stope ovisnosti, uključujući i kofeinsku ovisnost. Sukladno tome, istraživanja pokazuju da energetsko piće kod ovakve djece izaziva srčane tegobe, ali i ovisnost.

5. Energetski napitci i djeca s poremećajem prehrane

Djeca i adolescenti s poremećajima prehrane, osobito anoreksijom, redovito konzumiraju velike količine kofeina. Takva djeca imaju sklonost poremećajima srčane aktivnosti, gdje se uz visoke razine kofeina u energetskim pićima razvijaju srčani poremećaji.

6. Utjecaj na razvoj dijabetesa

Budući da je pretilost epidemija, a da energetska pića sadrže velike razine šećera, kod kumulativnog djelovanja dolazi do povećanja krvnog tlaka, razine glukoze u krvi, BMI, nedostatka kalcija, stomatoloških problema, depresije i niskog samopouzdanja. Kod osoba koje već boluju od dijabetesa kombinacija kofeina i šećera dovodi do hipoglikemije.

Limenke od 500 ml energetskog pića sadrže oko 13 žličica šećera te oko 160 mg kofeina, što je otprilike jednaka količina kao u četiri limenke „Coca-Cole“. U Velikoj Britaniji proizvođači i prodavači dobrovoljno ne prodaju energetska pića mlađima od 16 godina, dok u Hrvatskoj ne postoji sličan dogovor ili zakon koji bi spriječio njihovu prodaju maloljetnicima.

7. Utjecaj na mineralizaciju kostiju

Kod adolescenata, kada je iznimno važna pravilna apsorpcija kalcija, korištenjem ovih napitaka dolazi do ometanja tog procesa. Javljaju se tzv. staklene kosti koje su preteča za ostale bolesti kasnije u životu, uz sve već navedeno.

8. Miks energetskog pića i alkohola („betoniranje“)

Budući da su energetska pića stimulansi, a alkohol depresiv, kombinacija učinaka može biti iznimno opasna. Pomoću stimulativnog učinka možete, zapravo, maskirati koliko ste pijani, dok samo umor govori koliko je tijelo „natankano“ alkoholom. No, bez obzira na stimulativni efekt energetskoga pića, razina alkohola u krvi ostaje jednaka, a kako stimulacija ubrzo nestaje i dolazi do nagle depresije živčanoga sustava najčešće dolazi do gušenja uslijed povraćanja u snu i respiratorne depresije. Osim toga, kako su i alkohol i energetska pića diuretici pretjerana dehidracija dovodi do zadržavanja alkohola u organizmu uslijed nemogućnosti metaboliziranja istoga. Posljedično, povećava se toksičnost alkohola i mamurluk sljedeći dan.

Ljudi koji miješaju energetska s alkoholom šest puta češće imaju srčane palpitacije nego oni koji piju druga alkoholna pića, utvrdila je studija australskog Sveučilišta Tasmanija na više od 400 ljudi. Osim toga, oni četiri puta češće imaju problema s nesanicom, drhtanjem ruku i razdražljivošću. Palpitacije su poremećaji srčanog ritma kod kojih se otkucaji srca ubrzavaju i postaju nepravilni, a mogu uzrokovati kratkoću daha ili pak gubitak svijesti. Ti simptomi slični su kao kod trovanja kofeinom, jednim od glavnih sastojaka energetskih pića.

Praksa miješanja energetskih napitaka s alkoholom je u porastu. Istraživanja pokazuju da čak 71% mladih odraslih osoba (18 do 29 godina starosti) koji konzumiraju energetska pića, čine to s alkoholom. Daljnje studije iz SAD-a pokazuju pozitivnu povezanost između potrošnje energetskih pića i visokorizičnih ponašanja, uključujući uporabu marihuane, promiskuitetnog ponašanja, ne korištenja pojaseva pri vožnji, pušenja, opijanja, uporabe nedopuštenih droga. Druga studija iz američke vojske pokazuje da vojnici koji su konzumirali energetske napitke imaju veću prevalenciju suicidalnosti, a pogotovo u kombinaciji s alkoholom. Isto tako, potrošnja velike količine kofeina sadržane unutar energetskih pića smanjuje pospanost ne umanjujući učinke alkohola, što rezultira stanjem „budnog pijanstva“, imajući individualnu potrebu za daljnjim pijenjem.

Studije su otkrile da i pijenje energetskih pića s alkoholom značajno smanjuje subjektivne percepcije nekih simptoma trovanja alkoholom, uključujući umanjenje motoričke koordinacije. Nasumičnim kontroliranim ispitivanjem u SAD-u otkriveno je da kombinacija alkohola i energetskih napitaka ima za posljedicu pijenje veće količine alkohola, u odnosu kada bi ista osoba popila samo alkohol bez energetskog napitka. Objašnjenje leži u činjenici da energetsko piće daje osjećaj budnosti, a alkohol pijanstva. U toj kombinaciji većina konzumenata ističu kako žele što veće pijanstvo uz što veću budnost, a manji mamurluk. Međutim, posljedice su, kako je već navedeno – katastrofalne.

I pored ovih podataka i poražavajućih brojki o konzumiranju energetskih napitaka, još više brine činjenica da su roditelji upoznati s tim da im djeca konzumiraju ova pića, a ne čine ništa. Zamka u koju padaju i roditelji i djeca instrumetalizirana je najviše od strane medija i predstavlja odličan alat za masovno uništenje na globalnoj razini.

Odmaknuvši se malo od standardnih energetskih napitaka, jasno je da više brinu maskirani proizvodi. Kada pogledate reklamne propagande idealnog obiteljskog ručka uz bocu „Coca-Cole“, te ako malo zavirite u košaru susjednog kupca u nekome trgovačkom centru, zbilja se pitamo koliko malo radimo na sebi, produbljenju svoje svijesti, edukaciji. I kakav smo primjer sebi, ali i ostalima. Pošto mnogi miješaju pojmove, razjasnimo. Gazirani napitci koji u sebi imaju kofein i šećer dio su porodice energetskih pića. Među njima su „Coca-…“ i ostale „Cole“. Pogledajmo što je to neodoljivo, energetsko u njima…

„ALWAY COCA-COLA“, „ZAMZAM…-COLA“

Kada je dr. John Pemberton Stith 1886. došao do savršene formule za napitak, a koji se tada mogao kupiti samo u apotekama, vjerojatno nije mogao ni zamisliti do kojih razmjera će se razviti ovaj svjetski brend. Zapravo, spisi govore da dr. Pemberton nije izvorno sam smislio ovu „genijalnu“ formulu, već je istu kopirao iz pića koje je već bilo poznato diljem Europe, naziva „Vin Mariani“, izumitelja Angela Mariania, talijanskog kemičara. Cilj ovog napitka bio je liječenje nedostatka energije. Kako je uočeno da ljudi koji na plantažama žvaču kokain i imaju izrazito puno energije, došlo se na ideju da se u ovaj čarobni napitak stavlja kokain, pa je po tome dobila i ime.

Kokain se u proizvodnji „Coca-Cole“ upotrebljavao sve do 20-ih godina prošlog stoljeća, kada je ova psihoaktivna droga koja izaziva ovisnost, postala zabranjena. U SAD-u je 1922. donesen zakon kojim je zabranjen uvoz kokaina. Primjena ovog zakona odnosila se na sve izuzev na kompaniju „Coca-Cola“ i njene pogone za proizvodnju. Ova iznimka bila je tajna sve do kraja 80-ih godina kada ju je javnosti otkrio „New York Times“. Novinari „NY Timesa“ otkrili su da je „Stepan Company“, jedina kompanija kojoj je od strane vlade SAD-a i nadležnih agencija odobreno uvoziti i prerađivati lišće kokaina, blisko povezana s „Coca-Colom“. Kokain se uvozi iz Perua i u manjoj mjeri iz Bolivije. Koliki je u početku bio točan postotak kokaina u „Coca-Coli“ teško je odrediti, mada i danas postoje oni koji vjeruju da se tragovi kokaina još uvijek nalaze u ovom piću. Samo misle ili imaju dokaz?

Recept „Coca-Cole“ je dugo i pomno čuvana tajna još iz 1886. godine, a jedina službena pisana kopija recepta navodno se čuva u sefu banke. Samo dva zaposlenika znaju tajnu formulu koja tom gaziranom piću daje prepoznatljiv okus. Lista sastojaka bila je objavljena još 1979. godine, tvrdi Thisamericanlife.org, u lokalnim novinama u rodnom gradu „Coca-Cole“, u američkoj Atlanti, ali tome tada nitko nije pridavao pozornost. Članak pokazuje fotografiju originalnog recepta koji je najvjerojatnije napravio prijatelj farmaceuta i izumitelja „Coca-Cole“ Johna Pembertona. Kako bi potvrdio autentičnost recepta, Thisamericanlife.org obratio se povjesničaru Marku Pendergrastu koji vjeruje kako bi on mogao biti istinit. Ne zna se pak je li se recept s godinama mijenjao. Uz osnovne sastojke, popularno piće sadrži ulje naranče, limuna i muškatnog oraščića, korijandar, neroli, cimet, ekstrakt koke, ali i alkohol, koji su navodno tajni sastojci „Coca-Cole“ koji se skrivaju pod nazivom 7X aroma, a zaslužni su za jedinstvenu aromu. Daljnjom razradom recepta (potvrđeno od strane francuskih istraživača) vidi se da na 1 litru „Coca-Cole“ ide 10 miligrama alkohola, što je oko 0,001% alkohola. Dakle, osim sastojaka „Coca-Cole“ koje ćemo navesti dalje u tekstu, ista sadrži i alkohol i ekstrakt kokaina. 

Sastav „Coca-Cole“

Osnovne sastojke „Coca-Cole“ čine voda i šećer. Osim toga, dodaje se ugljični dioksid, karamela, ortofosforna kiselina, prirodne arome, kofein i gore navedene 7X arome. No, detaljnom analizom utvrđeno je da ona sadrži i:

1. Fenilalanin je esencijalna aminokiselina koju naš organizam treba, ali ju ne može sam proizvesti pa je treba unositi hranom. Tijelo ga pretvara u tirozin, drugu aminokiselinu potrebnu za izgradnju proteina, spojeva potrebnih mozgu (L-dopa, epinefrin i norepinefrin) i tiroidnih hormona. Simptomi nedostatka fenilalanina uključuju zbunjenost, nedostatak energije, depresiju, smanjenu budnost, probleme s pamćenjem i manjak apetita.Jednostavno rečeno, ova aminokiselina značajno doprinosi lučenju hormona sreće, ali u prekomjernim količinama izaziva ovisnost.
2. Fosforna kiselina ili E338u „Coca-colu“ se stavlja radi okusa kiselosti koji je znatno veći od dodavanja octa ili limunovog soka. Ista ta kiselina se koristi za uklanjanje korozije na metalima, a istraživana rađena od strane tima znanstvenika na American Journal of Clinical Nutrition, listopad 2013., pokazala su da ova kiselina to isto radi ljudskim kostima. Doslovno za sebe veže kalcij i magnezij, te formira soli koje se ne apsorbiraju. Osim toga, istraživanja potvrđuju, uzrokuje razaranja bubrežnog tkiva i stvaranja bubrežnih kamenaca. Maksimalno dozvoljena količina koja se smije naći u jednom litru napitka jeste 700 miligrama, a u „Zero Coli“ se nalazi 400 miligrama. Ova kiselina ima jako štetan utjecaj na naše zube, točnije njena niska pH-vrijednost izaziva eroziju zubi.
3. Aspartam ili E951 („Coca Cola Light“) je umjetni zaslađivač koji je 200 puta slađi od šećera (1 kg aspartama zamjenjuje 200 kg šećera), a istovremeno je niskokaloričan. Zbog toga je idealan za sve „sugarfree“ proizvode („Orbit“ žvakaće gume, „Coca-Cola“, „Pepsi“ i ostali gazirani sokovi). Problem nastaje kada se unosi u organizam, jer ovaj zaslađivač na temperaturi ljudskog tijela postaje otrovan, kao npr. najjači krvni otrov – cijanid. Najgore je to što ima zakašnjelo djelovanje (posljedice se osjete godinama nakon uzimanja, jer se konstantno taloži u organizmu), a direktni je izazivač multiple skleroze i lupusa. Aspartamje i potencijalno smrtonosni agens, koji je Pentagon nekad smatrao biokemijskim oružjem, a danas je veoma raširen u prehrani.
4. Kofein – prethodno opisan. Zbog ovoga „Coca-Cola“ se smatra energetskim napitkom.
5. Natrijev citrat ili E331 je regulator okusa, konzervans, anestetik (za jezik) i antikoagulans (sprječava grušanje krvi).
6. Natrijev benzoat ili E211je konzervans koji u reakciji s vitaminom C formira benzen, iznimnog kancerogenog svojstva. Također, utvrđeno je da ova kemikalija oštećuje stanice. 2007. je otkriveno da izaziva hiperaktivnost i smanjenje inteligenciju kod djece. Prema ovim istraživanjima IQ pada i do 5,5. U „Coca-Coli“ su izjavili da će obustaviti upotrebu E211 „čim se pronađe adekvatna zamjena”. Naravno, nije „Coca-Cola“ jedina koja ima ove sastojke u sebi. Cijeli je niz gaziranih, energetskih pića, ali i ostalih namirnica koje ga imaju. Studija provedena od strane znanstvenika Peter Pipera na Sveučilištu Sheffield u Britaniji, pokazala je da ovaj spoj uzrokuje značajne štete na molekuli DNK. Posljedica su ciroza jetre, te degenerativne bolesti poput Parkinsona.
7. Karamel ili E150d stavlja se u „Coca-Colu“ kao pojačivač boje. No, on nema nikakve veze s pravom karamelom. Riječ je samo o boji, a proizvodi se kemijskim putem, točnije preradom šećerne trstike ili repe. Ova i slična bojila koriste se u pivu, umjetnom tamnom kruhu, čokoladnim pecivima, sladoledima, umacima, viskiju, vinima itd.
8. Natrijev ciklamat ili E952 je nadomjestak za šećer. Sintetski ciklamat ima slatkasti okus, a 200 puta je slađi od šećera, te se koristi kao umjetno sladilo. 1969. godine je bio zabranjen od strane FDA , jer je zajedno sa saharinom i aspartamom izazvao rak mokraćnog mjehura kod štakora. Godine 1975. zabranjen je i u Japanu, Južnoj Koreji i Singapuru. No, 1979. Svjetska zdravstvena organizacija odjednom daje potvrdu da su sigurne.

Međutim, znanstvena istraživanja pokazuju da veći problem predstavljaju umjetna sladila nego sam šećer. Kroz konkretan primjer ćemo objasniti problem umjetnih sladila. Svi smo konzumirali ili barem čuli za „Coca-Cola Zero“ ili bolje rečeno piće bez šećera. Da li je zaista to tako? Možda jeste bez šećera, bez pravog šećera, ali kako to da je navedeni napitak istog okusa kao i obična „Coca-Cola“? Ovaj „neslatki napitak“ izaziva još veću želju za slatkim materijama. Kako, ako je bez šećera? Jednostavno, umjetni zaslađivači i psihički, a i fizički povećavaju želju za slatkim. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji koriste umjetne zaslađivače deblji od onih koji koriste obični šećer. Znanstveno je dokazano da umjetno stvaranje dopamina izaziva ovisnost i na taj način deblja. Iz hrvatske podružnice „Coca-Cole“ su potvrdili da djeca mlađa od 12 godina ne bi smjela konzumirati „Coca-Colu“ zbog njenog štetnog sadržaja.

Što se događa u organizmu kada popijemo čašu „Coca-Cole“?

Sada se zapitajmo malo zašto kada pijemo „Coca-Colu“ imamo osmijeh na licu iako su „kokain maknuli još prije 100 godina“. Jasno je iz prethodnog teksta da je kokain tu u tragovima, dovoljno da ima kumulativni efekt. Dalje, „Coca-Cola“ ima i određenu koncentraciju alkohola, a treće, pored tolikih pojačivača okusa doslovno nas opija – i mami za još, još… Evo i zašto.

10 minuta nakon što smo popili čašu „Coca-Cole“ naš organizam djeluje kao da smo unijeli 10 žličica šećera, odnosno 100% preporučenog dnevnog unosa. „Coca-Cola Zero“ i  „Coca-Cola Light“ ne sadrže šećer, ali zato imaju aspartam, koji je, kako je već naglašeno, mnogo opasniji od šećera. Zbog fosfatnih kiselina i aroma u „Coca-Coli“ organizam nas neće tjerati da povraćamo.

Pošto je isteklo već i 20 minuta od pijenja čaše ovoga napitka inzulin u organizmu naglo skače, jer krv upija šećer. Jetra počinje da ubrzano radi tako što sav šećer pretvara u masnoće, odnosno salo.

Poslije 40 minuta sav kofein je apsorbiran u krv. Krvni tlak raste, a zjenice se šire. Jetra i dalje ubacuje šećer u krvotok. Adenozinski receptori u mozgu su blokirani sprečavajući pospanost i osjećaj vrtoglavice.

I već 45 minuta nakon tijelo ubrzava produkciju dopamina stimulirajući centre zadovoljstva u mozgu. Dopamin se još zove hormon euforije, koji se izlučuje i nakon djelovanja heroina.

Nakon sat vremena fosforna kiselina vezuje kalcij, magnezij i cink iz crijeva, ubrzavajući rad organizma. Kako vrijeme odmiče kofeinski diuretik počinje da djeluje i tjera nas na mokrenje. Osim vode, putem mokraće izbacuju se kalcij, magnezij i cink koji su bili namijenjeni našim kostima. Istekom sat vremena dešava se pad šećera, zbog čega postajemo razdražljivi i tromi. Organizam postaje žedan i mi ponovo unosimo „Coca-Colu“. To je začarani krug i kad jednom uđete teško ćete iz njega ponovo izaći.

Zanimljivo je da mnogi distributeri „Coca-Cole“ u SAD-u koriste ovaj napitak za čišćenje svojih kamionskih motora. Učestala praksa policajaca SAD-a je da imaju boce „Coca-Cole“ u svojim automobilima, ali kad se dogodi prometna nesreća, njome peru krv s ceste. Osim toga, „Coca-Cola“ je odličan alat za uklanjanje zapuštenih mrlja na kromiranim površinama automobila. Savjet za uklanjanje korozije iz akumulatora – prelijte ga s „Coca-Colom“ i korozija će nestati. Da bi odvili vijak, umočite krpu u „Coca-Colu“ i zamotajte oko njega za nekoliko minuta. Za čišćenje mrlja s odjeće – ulijte „Coca-Colu“ na prljavu odjeću, dodajte prašak za pranje i pokrenite perilicu kao i obično. Iznenaditi ćete se rezultatima. Iznenaditi će vas i činjenica da u Indiji neki poljoprivrednici koriste „Coca-Cola“ umjesto pesticida za istrebljenje štetočina – i to zato što je jeftinija, a učinak je sasvim zadovoljavajući.

Dakle, „Coca-Cola“ ima i svoje prednosti tamo gdje čak ni sredstva namijenjena za rješavanje takvih „problema“ ne dopiru. Zašto onda svoj organizam uništavate? Ili bolje rečeno, zašto ubijate svoju djecu?

Ostale „Cole“

Na tragu „Coca-Cole“ danas postoji nekoliko stotina sličnih brendova u svijetu. Svi oni, manje ili više, u osnovi sadrže slične sastojke. Ta osnova su voda (bilo izvorska ili gazirana), šećer, kofein i veliki broj konzervansa. Ono što zabrinjava je činjenica da se velika većina njih prodaje pod izlikom prirodnoga, tj. postojanja nekih korisnih sastojaka u njima koji mame i privlače.

Umjesto zaključka

Da se ne zavaravamo, niti ostali gazirani sokovi, kao niti oni negazirani, nemaju neku nutritivnu vrijednost, osim što su „nafilani“ sa šećerom, aromama, umjetnim bojama i okusima. Sve to nas omamljuje, privlači i vodi ka svim modernim bolestima današnjice, a sve pod izlikom ubrzanog načina života. Kada bi sve ovo zamijenili samo čašom ili dvije obične vode dnevno, uvelike bi produžili svoj život. Važnost i uloga vode u našem organizmu tema je jednog od narednih članaka.

Ako već zalijevate svoje usjeve, biljke i plodove vodom, zašto onda svoj organizam i svoje potomke doslovno pržite, stružete, režete i zalijevate energetskim napitcima, gaziranim pićima, „Coca-Colom“ i silnim inim „Colama“? Nemojte piti smeće, nemojte piti otrov! Pijte vodu, jednu od najvećih blagodati Uzvišenoga Gospodara Svjetova. Razumnome dosta.