Bh. glumac Emir Hadžihafizbegović svoju jubilarnu 60. ulogu odigraće u kosovskom filmu “Čovek dosijea” ili za inostrano tržište “Cold November”.
Snimanje filma je počelo nedavno i trajaće ukupno 28 radnih dana, a jedna od značajnijih uloga u filmu, lik Srbina, direktora javnog preduzeća, pripala je upravo Hadžihafizbegoviću. Pored njega u filmu igra i bh. glumica Gordana Boban, kao i glumci sa Kosova i iz Albanije.
Glavna uloga u filmu pripala je Kushtrimu Hoxhi, kosovskom glumcu koji već igra u SAD-u, a pored glumaca ekipu filma čine i filmski stvaraoci iz Makedonije, Albanije i sa Kosova.
Dilema glavnog lika
U filmu “Čovek dosijea” glavni lik Fadil (36), radnik državnog preduzeća na Kosovu u vrijeme otpuštanja Albanaca s posla od strane tadašnjeg srpskog režima, nalazi se pred teškom odlukom da izabere između dvije loše opcije: da bude patriota ili odgovorni otac. On bira drugu opciju i potom trpi veliki pritisak s obje strane.
“Kako film tretira početak ’90-ih godina, jezici koji su se tada pričali su bili albanski i srpski. Karakter koji igra Emir je Srbin, direktor jednog javnog preduzeća iz tog vremena. Film je istorijska činjenica s početka ’90-ih godina i naš scenario tretira samo istorijske činjenice, ništa više”, kazao je Fatmir Spahiu, glumac i jedan od tri producenata filma.
Ismet Sijarina, reditelj i jedan od scenarista, istakao je da se film snima najvećim dijelom u Prištini, ali i u Kišnici, u objektima preduzeća “Trepča”.
“To je preduzeće u kom smo pronašli mnogo prostora kao iz devedesetih godina. Poznato je da se na Kosovu infrastruktura mnogo promenila u odnosu na devedesete i bili smo primorani da nađemo mesta gde nemamo potrebe puno da investiramo, jer nam je mali budžet filma i u Kišnici, u Trepči, hvala im na podršci, pronašli smo prostor koji je sto posto zadovoljio naše prohteve”, kazao je Sijarina.
Prema njegovim riječima, planirano je da film bude završen do kraja ove godine i premijera se očekuje početkom 2018.
Velika očekivanja od filma
Hadžihafizbegović je rekao da je sretan što je dobro primljen na Kosovu i zato što će ovaj film, po njemu, biti jedan od značajnijih filmova u regiji.
“Ovaj film po meni već ima uspješan epilog. Umjetnost od antičke Grčke na ovamo, pa tako i film, ima dva zadatka – da otvara probleme i da popravlja ljude. Ovaj film otvara problem, a odgovorno tvrdim da će ljudi nakon projekcije ovog filma izlaziti bolji, da će izlaziti plemenitiji, da će razmišljati”, istakao je on.
Hadžihafizbegović je naveo da je ekipa filma sjajna i da se snimanje odvija u odličnoj i profesionalnoj atmosferi, te da je impresioniran ljudima na Kosovu.
“I treća impresija je taj moj sudar sa malim, običnim ljudima u Prištini, na Kosovu, koji je sjajan, od recepcije restorana, šaltera banaka, taksista, kasirki, konobara, ljudi koje srećem po kafanama i mjestima na kojima se sreću takozvani mali, obični ljudi, a zapravo nisu mali, obični ljudi nego su najvažniji i ta moja impresija je potpuno fenomenalna”, kazao je on.
Istovremeno je poručio da se kultura mora izdići iznad politike, te da bi volio da Kosovo i BiH, kao i cijela regija, više sarađuju u oblasti kulture.
Iako mu je jako dobro poznat problem viznog režima između Kosova i BIH, njemu lično za dolazak na Kosovo nije bila potrebna viza, obzirom da poseduje hrvatski pasoš, koji mu je dodijeljen kao osvajaču 14 svjetskih nagrada za hrvatske filmove u kojima je igrao, a među kojima je i Zlatni lav na festivalu u Veneciji za film “Takva su pravila”.
Hadžihafizbegović dodaje da su vize pitanje politike, ali je obećao da će po povratku u BIH svojim autoritetom i umjetnika i čovjeka koji je inkorporiran u politički milje BIH, pokrenuti inicijativu na važnim mestima da se to pitanje razmotri i olakša dobijanje viza.
Osvrćući se na poslednje tenzije u regionu, on je istakao da je dobro što se one komentarišu i kroz humor.
Čobani žele djecu slati u ratove
“Duboko vjerujem da će sva tri naroda unutar Bosne i Hercegovine shvatiti da ta mitomanska i nacionalna retorika već postaje predmetom sprdnje, a ne ozbiljnog straha za nekim eventualnim ratom. I dobro je da je postala predmetom sprdnje i dobro je da se na društvenim mrežama i u Bosni zezaju sa vozom koji dolazi iz Beograda u Sarajevo nosi burek sa sirom, a pošto mi jedemo burek s mesom taj smo voz negdje kod Banja Luke vratili”, naglasio je on.
Dodao je da je veliki optimista i da vjeruje da nikome danas ne pada na pamet da se ponovo hvata za kalašnjikove i da se pale i pokreću tenkovi.
“Palimo kamere, palimo reflektore u teatrima, palimo i svirajmo instrumente, naoštrimo pera i pišimo knjige, kupujom kistove i slikajmo i eto hajra za cijelu regiju. I opet mislim da ovo nije patetična priča koju priča neki umjetnik iz Sarajeva, ovo je priča koja sve više dobija svoj racionalni diskurs i kako bih rekao, pročitani su ovi čobani koji bi ponovo da šalju neku djecu u neke izmistificirane i virtuelne ratove”, poručio je Emir Hadžihafizbegović.