Biološki sat sastoji se od skupine stanica u mozgu, koja se naziva suprakijazmatička jezgra.
Ova se jezgra ravna prema ciklusu svjetla i tame u okruženju, ovisno o količini svjetla koje ulazi u oko.
Fotoreceptori u mrežnici opažaju svjetlo i mrak, šalju signale mozgu i javljaju mu je li dan ili noć.
U prošlosti, ljudi su između zore i sumraka bili redovno izloženi prirodnom svjetlu, a noć su provodili u mraku.
Međutim, od izuma žarulje, fluorescentnih lampi, televizije i brojnih drugih svijetlećih elektronskih uređaja, svjetla nas prate kroz 24 sata.
Ovo je nova okolnost za naš biološki sat i cirkadijski ritam – okolnost kojoj se ljudski mozak nije stigao prilagoditi.
Ključ je u melatoninu
Znanstvena istraživanja otkrila su da svjetlo utječe na budnost i pospanost putem hormona melatonina.
U prirodnom okruženju, bez umjetnog svjetla, hormon melatonin luči se po mraku i navodi nas na san.
Kad svane, prestaje se lučiti, što nas čini svježim i ornim za akciju.
No, sve je različito kod ljudi izloženih umjetnom svjetlu. Umjetno svjetlo zbunjuje mozak, remeteći proizvodnju melatonina, a time i naš biološki sat.
I malo svjetla smeta
Nažalost, svjetlucavi uređaji ometaju ciklus spavanja i buđenja, poznat i kao cirkadijski ritam.
Čak i mala količina svjetla koje vaš smartfon ispušta može vas održati budnima.
Već i pri osvjetljenju od samo 100 luksa, lučenje melatonina bit će oslabljeno ili odgođeno.
Budući da melatonin regulira san, kada tog hormona nema dovoljno u mozgu, pospanost ne nastupa u vrijeme prikladno za spavanje.
Zbog toga ostajete budni duže i propuštate vrijedan dio sna. A loš i manjkav san teško je nadoknaditi zbog dnevnih obaveza.
Elektronika ometa usnivanje
Djeca koja uvečer koriste elektroniku kasnije idu spavati, spavaju par sati kraće i pospaniji su po danu.
Adolescenti s televizorom u sobi idu kasnije spavati, teško zaspu i kraće spavaju.
Slanje SMS-ova ili e-mailova nakon odlaska u krevet povećava pospanost po danu čak i ako se to dogodi samo jednom tjedno.
Prema podacima nedavne ankete Sleep in America, 53 posto sudionika koji su isključili elektroniku uoči odlaska ocijenilo je svoj san odličnim.
Za usporedbu, samo 27 posto onih koji ostave uređaje upaljene dali su svom snu dobru ocjenu.
Nedostatak sna uzrokuje zdravstvene probleme
Medicina je utvrdila da nedostatak sna može imati ozbiljne, dalekosežne posljedice po zdravlje.
Isprekidan ili skraćen san može dramatično oslabiti imunitet i ubrzati razvoj bolesti.
Poremećen san uzrokuje ranu fazu dijabetesa, koju prati povećana glad i povećanje težine.
Ozbiljno narušava pamćenje i koncentraciju, jer i jedna noć lošeg ili prekratkog sna može sutradan smanjiti sposobnost jasnog razmišljanja i rješavanja problema.
Nedostatak sna može biti uzrokom anksioznosti i depresije.
Uloga melatonina
Proizvodnja melatonina korisna je ne samo za pravodobno usnivanje, nego donosi i druge zdravstvene dobrobiti.
Istraživanja pokazuju da ovaj hormon pomaže u zaštiti zdravlja mozga i da se bori protiv raka, dijabetesa, Alzheimerove bolesti, bolesti srca i drugog.
Tumori rastu dva do tri puta brže u laboratorijskih životinja s ozbiljnim poremećajima spavanja, ponajviše zbog smanjenog lučenja melatonina.
Melatonin sprečava širenje više vrsta kanceroznih stanica te potiče samouništavanje kanceroznih stanica.
Ovaj hormon također ometa dotok nove krvi u tumor, koja mu je potrebna za brži rast.
Na vrijeme pogasite svjetla
Temeljem svega iznesenog, preporučujemo vam da izbjegavate gledanje televizije ili korištenje kompjutora, tableta i smartfona barem sat vremena prije spavanja.
Naročito je u tom smislu opasno bijelo, plavo i zeleno svjetlo, dok žuto, narančasto i crveno manje potiskuju melatonin.
Stoga, ako imate sat ili displej nekog uređaja u svojoj spavaćoj sobi, neka ima crvene ili žute LED-ove.
