Evropska unija čeka na podrobnija, jasnija razjašnjenja prijedloga Beograda i Prištine oko sjevera Kosova da bi donijela uobličen zaključak, a dijalog će se nastaviti o svim bitnim pitanjima i sprovođenju dogovorenog, i ako oko sjevera ne bude rješenja, rekli su zvaničnici EU u Briselu.
Prijedlozi koje su delegacije Beograda i Prištine stavile na pregovarački sto su u nekim bitnim djelovima uopšteni i, kako je rečeno, visoka predstavnica EU Ketrin Ešton mora u utorak dobiti preciznija obrazloženja, da bi mogla dati zaokruženiji sud i razmisliti kako bi to moglo da se unese u izvještaj koji će, zajedno sa Evropskom komisijom (EK), podnijeti polovinom mjeseca Savjetu ministara EU.
Dijalog, uključujući i buduće rješavanje nadležnosti za srpske opštine na sjeveru Kosova, čak i ako zasad ne bude nagodbe, mora se nastaviti, da bi se došlo do normalizacije odnosa, koja Beogradu i Prištini otvara vrata bržem ugrađivanju u EU.
I, kako su to objasnili zvaničnici upućeni u tok dijaloga, mora se dalje raditi na već postignutim dogovorima u dijalogu koji se u dobroj mjeri sprovode, a treba uložiti sve napore i za dogovore oko telekomunikacija, energetike i nestalih lica.
Na pitanje agencije Beta da li to znači da bi, kako je to obećavao i prethodni posrednik EU Robert Kuper, dijalog obuhvatio i stvaranje pravih, prije svega bezbjednih uslova za povratak srpskih izbjeglica, pitanja srpske imovine, dugoročna rješenja za zaštitu srpskih crkava i manastira, odgovor je glasio da će se razgovarati o svim bitnim pitanjima za sređivanje odnosa Srbija – Kosovo.
Idućeg utorka će Beograd i Priština dostaviti Ketrin Ešton svoje “zaokružene prijedloge”, odnosno praktično odluke o tome kako vide mogući sporazum o nadležnostima srpskih opština na sjeveru Kosova…što bi znacilo da će se tada znati da li je dijalog dvije strane, uz “dobre usluge EU”, dao glavni rezultat i da li će onda biti i zvaničnog potpisivanja sporazuma, odnosno vjerovatno novog sastanka u Briselu.
To je novinarima nezvanično rečeno u EK, a data je i ocjena da bi rješenje trebalo da bude “nešto, a možda i nešto više od Ahtisarijevog plana”, ako se ponude dvije strane znatno približe.
Očekuje se da Beograd i Priština daju znatno preciznija objašnjenja za svoje dosadašnje prijedloge i da se onda sagleda kakvo je “od dosad ponuđenih elemenata moguće rješenje uz ugrađivanje jasnih, razrađenih stavova obe strane”, pri čemu će poglavito pomoći Ketrin Ešton, a trebalo bi da to učine i Amerikanci.
“Rješenje više od Ahtisarija, manje od autonomije”
Visoki zvaničnik Stejt departmenta zadužen za balkanske poslove je nedavno nezvanično novinarima u Briselu rekao da “Beograd neće ni da čuje “A” od Ahtisarijevog plana, a Priština od autonomije za sjever Kosova, pa bi rješenje moglo biti nešto više od Ahtisarijevog plana, a donekle manje od autonomije.
Portparolka Stejt departmenta Viktorija Nuland je prije dva dana rekla da je “na Kosovu da odluči o vidu autonomije za sjever, koju traže tamošnji Srbi” i time potvrdila da se rješenje vidi u određenom vidu “autonomije”, što je izazvalo vidnu pažnju u Prištini.
Zvaničnici u EK naglašavaju da se Ketrin Ešton u posredovanju u dijalogu temelji na uslovima Evropskog savjeta iz decembra, u kojima se kaže da su uslovi da Srbija dobije datum pregovora o članstvu, a Kosovo o sporazumu o pridruživanju s EU, “vidljivo i trajno pospješenje odnosa Srbije i Kosova”.
To znači i obezbjeđenje funkcionalnosti jedinstvenog institucionalnog i administrativnog ustrojstva unutar Kosova, a od Srbije posebno traži da sarađuje u primjeni mandata Euleksa i na sjeveru Kosova.
Predočava se, takođe, da se moraju poštovati posebne potrebe lokalnog stanovništva i od kosovske vlasti se traži da izrade plan koji bi išao u susret sjeveru Kosova.