Ko živi u Njemačkoj i želi dobiti državljanstvo te zemlje, mora se ispisati iz državljanstva svoje zemlje porijekla. Postoje međutim izuzeci, ali i izvjesni problemi koji bi trebali biti riješeni nakon jesenjih izbora.
Njemačka sebe dugo nije smatrala useljeničkom zemljom. Vlada kancelarke Angele Merkel i dalje podržava zakon koji ne predviđa mogućnost dobivanja dvojnog državljanstva. Socijaldemokrate i Savez 90/Zeleni su već 2000. pokušali modernizirati stari zakon koji potiče čak iz 1913. Reforma je strancima trebala olakšati put ka dobijanju njemačkog državljanstva.
Trebali su dobiti mogućnost da zadrže dva pasoša. Tada je međutim Bundesrat – Gornji dom njemačkog parlamenta – u kome su dominirali demokršćani, spriječio te planove. Tako je nastala situacija koja je raspirila nezadovoljstvo među useljenicima, kaže Jens Schneider koji se na Univerzitetu Osnabrück bavi istraživanjima migracija: “To ima veliku eksplozivnu snagu. Kada odemo u škole i posmatramo mlade, onda vidimo da među njima postoji veliki problem otuđivanja. Oni tačno znaju šta se dešava. Postoje različite reakcije, ali je vrlo malo pozitivnih.”
Komplikovana pravna situacija
Pravna situacija po tom pitanju je u Njemačkoj komplikovana.
Tako na primjer mnogi ljudi dolaze iz zemalja koje svoje bivše građane ne žele ispisati iz državljanstva. Pored Maroka tako postupaju još Sirija, Iran i desetine drugih zemalja. Ko iz njih potiče i želi uzeti njemačko državljanstvo, mora u Njemačkoj podnijeti poseban zahtjev za zadržavanjem državljanstva svoje zemlje porijekla. Tek tada te osobe mogu dobiti i njemačko državljanstvo.
Pravo na dvojno državljanstvo ima i tri miliona tzv. “povratnika”, Nijemaca iz bivšeg Sovjetskog saveza, zatim djeca čiji su roditelji Amerikanci i useljenici iz zemalja Evropske unije. Svi ostali useljenici se moraju odlučiti koje državljanstvo žele imati – njemačko ili svoje zemlje porijekla. To je posebno teško za djecu migranata koja su se rodila u Njemačkoj. Ta djeca do svoje 18. godine imaju dva državljanstva – državljanstvo koje imaju roditelji i njemačko. Između 18. i 23. godine se moraju odlučiti da li žele zadržati njemačko državljanstvo. Ako žele, onda se najprije moraju ispisati iz onog drugog državljanstva, što može trajati i nekoliko mjeseci.
Susanne Worbs iz njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice ističe da se pri tome mora voditi računa o rokovima: “Imamo slučajeva gdje se zahtjev za otpuštanje iz državljanstva zemlje porijekla kasno podnio. To znači da su se dotične osobe odlučile za njemačko državljanstvo, ali nisu pravovremeno dokazale da su ispisane iz onog drugog, naprimjer turskog. U tom slučaju gube njemačko državljanstvo kada napune 23 godine. Onda se te osobe ponovo tretiraju kao stranci. Moraju tako u Njemačkoj podnijeti zahtjev za dozvolu boravka, dakle nemaju više neograničeno pravo na boravak.”
Izbori – nova šansa
Mnoge građane turskog porijekla koji su rođeni u Njemačkoj ljuti što se pod pritiskom moraju odlučivati za jedno od državljanstava. Imaju velike emocionalne probleme da se ispišu iz državljanstva zemlje iz koje potiču njihovi roditelji. Stiču utisak da se time moraju odreći dijela kulture, domovine i vlastitog identiteta.
Socijaldemokrati i Zeleni su obećali da će omogućiti dobivanje dvojnog državljanstva u slučaju da na parlamentarnim izborima, koji će se održati na jesen, dobiju većinu. Isto su obećali i ljevičari iz stranke “Die Linke”.
