Ovaj vrijedni mladić, nakon završetka srednje škole, vratio se iz Šipova na djedovo imanje i tu odlučio da živi, a zbog ljubavi prema selu i poljoprivredi ništa mu nije teško, pa ni to da svako jutro ustaje u pet sati kako bi nahranio životinje i spremio oko 50 litara mlijeka za mljekara, pišu “Nezavisne“.
Prema riječima njegovih roditelja, još od malih nogu Dejan je volio život na selu i pokazivao je veliku sklonost ka radu i obavezama, te ogromnu ljubav prema životinjama, zbog čega mu je još kao prvačiću početak škole i odlazak u grad veoma teško padao.
“Od kada sam prohodao odlazio sam s djedom u štalu na porodičnom imanju i obavljao šta sam mogao i ništa mi nije bilo teško. Kako sam rastao nabavljao sam razne životinje: koke, patke, guske, ćurke, prepelice, a kad je došlo vrijeme da odemo u grad, bio sam veoma tužan”, priča nam ovaj mladić.
Kako je rastao ljubav prema selu i životinjama je bila sve veća, a već u osnovnoj školi znao je da će se nakon školovanja ponovo vratiti na selo i posvetiti se stočarstvu.
“Nikad nisam volio grad i jedva sam čekao da dođe vikend ili zimski raspust da odem na selo. Ponekad se i sam pitam da li je u redu to što svi moji vršnjaci izlaze u grad dok ja nikad nisam izašao u neku diskoteku, ali ta želja za seoskim životom jača je od mene i srećan sam što mogu da radim i što imam to djedovo imanje”, ističe on.
Odmah poslije mature Dejan je otišao da živi kod djeda na selo Čuklić i vrijedno počeo raditi na gradnji svoje farme.
Prvo je, kako kaže, podigao kredit i kupio traktor, a na farmi trenutno drži sedam krava i bika, troje teladi i dvije prasice, a uskoro planira da kupi i 120 ovaca.
“Djed mi je poklonio jedan gaj gdje sam cijelo ljeto poslije mature izvlačio šumu, a te trupce sam trampio za četiri krave. Sad ih imam sedam i bavim se proizvodnjom mlijeka. Registrovao sam poljoprivredno gazdinstvo koje uskoro planiram proširiti”, priča Dejan.
Na selu se, kaže, može dobro živjeti, a onaj ko hoće da radi može da zaradi mnogo više nego u gradu.
“Garantujem svima da se na selu bolje živi nego u gradu. Ja to svojim primjerom mogu i dokazati jer čak i sada imam solidna primanja. Mislim da je u stoci veliki profit, a ulaganje u životinje je kao ulaganje u banku koja nikad neće propasti”, priča ovaj dvadesetogodišnjak.
Dejan je nedavno podigao kredit za nabavku ovaca jer planira da se bavi i ovčarstvom, a plan mu je, kako kaže, da nabavi i još deset krava za proizvodnju mlijeka i deset za proizvodnju mesa.
“U grad, iskreno, ne planiram nikad da se vratim. Neki mi kažu da se tako nikad neću oženiti, ali ja imam svoj cilj, pa makar i sam. Djevojka koja me bude htjela biće spremna da sa mnom živi na selu”, kaže odlučni Dejan.
Njegova majka Milena ispričala nam je da je on još od malih nogu želio da se vrati selu i uvijek je volio da radi fizičke poslove.
“On je imao neobično veliku želju za radom na selu, a sada potpuno sve radi sam. Ponekad mu nešto pomognem, odem pa mu skuvam i očistim kuću, ili ljeti mu malo pomognemo oko sijena, ali on sve uglavnom obavlja bez ičije pomoći”, priča majka Milena, koja sa suprugom živi u Šipovu.
Prema njenim riječima, nije joj bilo prijatno čuti da on tako mlad želi da se osamostali i to na selu, ali vremenom su prihvatili njegovu odluku i sada ga podržavaju.
“Nije mi bilo svejedno kad je otišao na selo, ali kad vidim kakva su vremena, kako omladina danas živi i šta se sve dešava, srećna sam u jednu ruku što je izabrao selo i neki zdrav i normalan život”, kaže majka Milena.
Potrebna pomoć nadležnih
U Udruženju poljoprivrednika “Stočar” iz Bijeljine kažu da je u posljednje vrijeme vidljiv pomak u tome da se mladi opredjeljuju za povratak na selo, pa čak i oni sa fakultetskom diplomom, međutim da im država ne pomaže dovoljno u tome.
“Mladi ne mogu da se zaposle u gradu i sve više njih bi se rado vratilo na selo kad bi država imala dovoljno razumijevanja za njih i radila više na projektima koji podstiču mlade da se bave stočarstvom, proizvodnjom mesa ili mlijeka. Država ne ulaže dovoljno u stočarstvo, a stočari, pogotovo mladi, nikako ne mogu opstati bez njene pomoći i zaštite”, kaže Ostoja Nikolić, predsjednik ovog udruženja.
