Dvadeset kosovskih godina ⋆ BALKAN PLUS

Ako biste vidjeli ovu fotografiju na internetu, njen opis bi glasio:

“Djevojčica se pozdravlja sa svojim ocem, kojeg možda više nikada neće vidjeti.”

Njena porodica je, zajedno sa brojnim drugima na silu razdvojena tokom rata na Kosovu 1999. godine.

Fotografija je nastala u Prištini, dok se autobus pun Albanaca koji su bili primorani da napuste svoje domove, kretao prema Turskoj. Međutim poslije ovog trenutka, mi ne znamo sudbinu porodice ove djevojčice.

Ali slične slike, koje su zabilježile tenzije na Kosovu prije 20 godina, alarmirale su one koji su danas poznati kao kosovski saveznici, da započnu NATO bombardovanje srpskih ciljeva.

src=”https://docs.rferl.org/Infographics/2019/2019_03/2019_03_Kosovo_Before_After/assets/images/before-after/0-before.jpg” alt=”” data-src=”https://docs.rferl.org/Infographics/2019/2019_03/2019_03_Kosovo_Before_After/assets/images/before-after/0-before.jpg” />

Specijalne snage srpske policije sa oklopnim vozilom blokirale su 2. marta put za albanske demonstrante u centru Prištine. Hiljade Albanaca protestovalo je protiv policijskog nasilja na Kosovu nakon što je, tokom vikenda, najmanje dvadeset ljudi stradalo u borbama policije i Albanaca na Kosovu.

Dva stanovnika iz Mitrovice pokrivaju tijelo osobe ubijene u napadu bombom na tržnici u Mitrovici na Kosovu, subota, 13.03.1999. Troje ljudi je ubijeno a najmanje 40 ranjeno u eksploziji koja se desila u blizini džamije. (AP Photo/Visar Kryeziu)

Dva jugoslovenska tenka na putu za Stari Trg. REUTERS/Radu Sigheti

NATO intervencija je bila rezultat neuspjeha u postizanju dogovora iz Rambujea između Savezne republike Jugoslavije i delegacije koja je predstavljala većinsku albansku populaciju na Kosovu. Bombardovanje je počelo 24.03.1999. u osam sati uvečer naredbom bivšeg generalnog sekretara NATO-a Haviera Solane.

Brojne izbjeglice, većinom albanskog porijekla ukrcavaju se u pretrpan voz u Prištini na putu za Makedoniju 01. aprila 1999. REUTERS, Goran Tomašević

Otac i kćerka prolaze pored uništenih kuća nakon što je NATO projektil pogodio centar kosovske prijestolnice Prištine 7. aprila.

Nakon sedamdeset i osam dana bombardovanja, NATO intervencija završila se 10. juna 1999. dok je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo rezoluciju 1244 koja je odobrila međunarodno civilno i vojno prisustvo na Kosovu.

NATO bombardovanje je završeno nakon što je postignut Sporazum iz Kumanova koji je uključivao povlačenje srpskih i raspoređivanje NATO snaga na Kosovu.

Pripadnik britanske padobranske jedinice stoji na straži ispred srpske policijske stanice u Prištini. (AP Photo /Russell Boyce/Pool)

Međunarodne mirovne snage KFOR, predvođene NATO-om ušle su 12. juna 1999. na Kosovo.

Pored KFOR-a, Misija privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK) počela je svoju misiju na određeno vrijeme.

Trupe KFOR-a imale su 50.000 pripadnika iz 69 zemalja uključujući i članice NATO-a.

Italijanski pripadnik specijalne policije KFOR-a spriječava albanskog demonstranta da pređe preko mosta da bi se sukobio sa Srbima u Mitrovici, kosovskom gradu na sjeveru. Glavni most u ovom gradu je bio mjesto sukoba između Albanaca i Srba nakon rata na Kosovu. (AP Photo/Jacqueline Larma)

Misija KFOR-a je bila sastavljena od pet regionalnih multinacionalnih brigada: američke, engleske, francuske, njemačke i italijanske.

Francuski vojnik čuva most koji razdvaja dijelove grada danas poznate kao Sjeverna Mitrovica i Južna Mitrovica. (AP Photo/Adam Butler).

Ushićeni stanovnici Prištine pozdravljaju generalnog sekretara NATO-a Haviera Solanu, četvrtak, 24. juni 1999. Solana koji je stigao u Prištinu sa vrhovnim zapovjednikom savezničkih snaga NATO-a za Evropu, američkim generalom Wesley Clarkom, je dočekan kao heroj. (AP Photo/David Guttenfelder)

Smatra se da je 13.518 osoba stradalo tokom rata na Kosovu, od toga 10.794 Albanca i 2.197 Srba i pripadnika druge nacionalnosti.

Prema podacima Vladine komisije za nestale osobe Kosova, 1.647 osoba, većinom Albanaca se još uvijek vodi nestalim.

Đakovica, sa 1.214 stradalih, se smatra gradom sa najviše žrtava na Kosovu.

Albanac hoda pored uništenog dijela Đakovice, 80 kilometara zapadno od Prištine, 18. juna. Tokom NATO napada, srpske snage spalile su najveći dio grada.

Oko 5.000 Albanaca slavi u Orahovcu, gradu u središnjem dijelu Kosova, 17. jula 1999.

Od kada su NATO trupe ušle na Kosovo, Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) je zvanično rasformirana i hiljade njenih članova se pridružilo Kosovskom zaštitnom korpusu, civilnom tijelu za zaštitu u vanrednim situacijama koje je zamijenilo OVK. Ova jedinica je postojala do kraja 2009. godine kada su formirane Sigurnosne snage Kosova, koje su transformisane 2018. godine u vojsku.

U saradnji sa međunarodnim organima Kosovo je izgradilo svoje institucije, koje su potom 17. februara 2008. proglasile nezavisnost Kosova.