Svjetska zdravstvena organizacija je 31. maj proglasila za dan nepušača. U BiH kao “dan bez cigareta” tuzlanski Medicinski fakultet proglasio je i 31. januar. U susjednoj Hrvatskoj prvi dan korizme, 1. marta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Bosna i Hercegovina je zemlja s najvećom učestalošću pušenja. Kod nas čak 48 posto stanovništva svakodnevno puši. Slijede Srbija, Crna Gora, Albanija, te Ruska Federacija. Najmanja učestalost pušenja je u Švedskoj, gdje samo 17,5 posto stanovništva uzima cigaretu. Procjenjuje se da danas u svijetu puši milijardu i tri stotine ljudi, a približno pet miliona ljudi godišnje umire od posljedica pušenja.
Život kraći osam minuta
SZO upozorava da svakih osam sekundi u svijetu umire jedan čovjek zbog štetnog djelovanja duhana, a ako se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja, do 2030. godine broj umrlih od bolesti vezanih uz pušenje mogao bi se udvostručiti, te dostignuti 10 miliona godišnje.
Iako je teško egzaktno utvrditi štetnost svake cigarete, stručna literatura navodi da svaka popušena cigareta skraćuje život za osam minuta, te da je očekivano trajanje života pušača skraćeno oko 20 godina u odnosu na vršnjaka nepušača. Svaki drugi pušač oboli od neke pušačke bolesti, a svaki četvrti umre zbog te bolesti.
Štetni učinci pušenja, o kojima se posljednjih godina sve više piše, prvi put su dokazani 1952. godine, kada su engleski liječnici R. Doll i A.B. Hill na grupi od 40.000 pacijenata dokazali uzročnu povezanost između pušenja i karcinoma bronha i pluća, te infarkta miokarda i hronične opstruktivne bolesti (KOPB). Godine 1964. objavljen je prvi izvještaj američke zdravstvene službe u kojem je pušenje definitivno proglašeno faktorom i uzrokom niza bolesti koje znatno smanjuju kvalitet života i dovode do prerane smrti. Od tada su brojne kliničke, laboratorijske i epidemiološke studije potvrdile da pušenje cigareta i pasivno pušenje znatno pridonose prijevremenom obolijevanju i umiranju od niza bolesti.
Poljubac sa cigaretom
Zbog čega ljudi i dalje uživaju u pušenju unatoč brojnim napisima i javnim upozorenjima o štetnim efektima? Mnogi stručnjaci smatraju da većina ljudi puši iz navike, ili zato što većina njihovih prijatelja puši, a pri tome previše ne razmišljaju šta sebi zapravo rade i koliku štetu sebi i okruženju prave. Mnogi uživaju u svojoj navici pušenja iz psiholoških i fizioloških razloga. Pušači se zapravo “ljube” sa svojom cigaretom, a izračunato je da se prinošenje cigarete ustima i uvlačenje dima ponavlja 20-tak puta sa svakom cigaretom. Uz prosječno pušenje 20 cigareta dnevno, pušač se 70.000 puta godišnje “poljubi” sa svojom cigaretom.
Pušači s vremenom postaju i pravi ovisnici o cigareti s obzirom na to da nikotin stvara ovisnost poput kokaina ili heroina. Izmjereno je, naime, da nikotin stiže u mozak već osam sekundi nakon uvlačenja dima, te tamo podražuje limbički sistem, dio mozga odgovoran za percepciju i osjećaj užitka. A kada se mozak nauči na nikotinski podražaj, on postaje ovisan, pa kod nedostatka nikotina nastaju tegobe koje se zovu “apstinencijalni sindrom”.
Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin noradrenalin, koji povećavaju frekvenciju srca, stišću žile i povećavaju pritisak. I drugi sastojci duhanskog dima, nakon udisanja, iz pluća prelaze u krvotok, te uzrokuju oštećenja ćelija krvnih žila. Tako, zapravo, pospješuju razvoj ateroskleroze.
Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih sudova, a posebno moždanog i srčanog udara, te bolesti periferne cirkulacije. Smatra se i da je pušenje glavni rizični faktor razvoja raka bronhija i pluća, grkljana, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače… I rak vrata maternice, kao i neki oblici leukemije, češći su kod osoba koje puše.
Prvi simptomi oboljenja
Duhanski dim, ipak, najviše oštećuje pluća i dišni sistem jer dim narušava nekoliko prirodnih odbrambenih sistema koji imaju naša pluća. S obzirom da čovjek dnevno ventilira 10.000 litara zraka, logično je da pluća moraju imati dobar odbrambeni sistem, jer bi inače čestice prašine, peludi i bakterije koje stalno udišemo začas uništile naša pluća. No, ubrzo nakon početka pušenja, počinju se “topiti” linije naše odbrane u plućima. Prvo se oštećuje pokrovni sloj ćelija u dišnim putevima. U bronhijama, zbog toga, dolazi do nakupljanja upalnih ćelija koje ometaju protok zraka i čine brojne druge štetne promjene.
Treba znati da je dim cigarete prepun kisikovih radikala i oko 4000 drugih štetnih hemijskih supstanci, koje se mogu svrstati u tri glavne grupe: nikotin, katran i ugljični monoksid.
Prvi simptom koji upozorava da se nešto događa s plućima je hronični kašalj koji traje duže od tri sedmice. No, mnogi pušači to smatraju sasvim normalnim, te nastavljaju pušiti iako je hronični kašalj znak početka razvoja neke od teških hroničnih bolesti poput KOPB-a, tumora pluća, tuberkuloze ili neke druge plućne bolesti.
Prestankom pušenja zaustavlja se daljnje oštećenje pluća, a stanje pojedinih segmenata se poboljšava. Numerički pokazatelji spirometrije povećavaju se već 10 dana po prestanku pušenja, a u slijedećim mjesecima taj porast je još uočljiviji. Smanjuje se i količina sluzi u bronhijama, a nestaje i otok sluznice, te dišnih puteva. Drugim riječima, kapacitet pluća se povećava, što bolesnici osjete kao veću snagu i bolju toleranciju napora.
