Einhausen, njemački gradić na obalama Weschnitza, poznat po zelenilu, tišini i uređenosti. Mjesto u koje oni u potrazi za mirnim životom rado doseljavaju, piše Faktor.
Duh Bošnjaka u Njemačkoj
Taj ambijent je prije 16 godina privukao i bračni par Hajrović koji su igrom sudbine napustili svoj rodni Sandžak i svoje ognjište pronašli u Einhausenu. Sa sobom su donijeli i duh bošnjačke kulture i tradicije po čemu su prepoznatljivi u ovom gradu. Da taj duh neće ispunjavati samo njihov dom, već da će se proširiti i ovim gradićem na jugu Hessena, malo ko je mogao pretpostaviti.
Prvi put je u Einhausenu je održana manifestacija bošnjačke kulture i tradicije u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća dijaspore čiji su članovi i bračni par Midhat i Binasa Hajrović.
Ova organizacija postala je prepoznatljiva po akcijama i skupovima koji u prvi plan stavljaju bošnjački identitet i afirmiraju bošnjačku kulturu i tradiciju i prezentiraju je u evropskim zemljama. Nedjelja 11. oktobar je bio dan idealan za promociju. Već u podnevnim satima je bilo mnoštvo posjetilaca ispred gradske dvorane. Tu ih je najprije dočekao miris ćevapa i majstori roštilja Muhamed i Edin.
Dvorana je tog dana izgledala kao pravi bošnjački muzej. Jedna od soba je za ovu priliku preuređena u ala-turka sobu, sa minderlucima, jastucima dembelecima, prostrtim ćilimom, sofrom punom sahana a zidove sobe krasile su umjestničke slike autora Šinasija Adbulahija.
Ova je soba bila atrakcija za sve posjetioce koji su se sa puno radosti fotografirali sjedeći na minderima ili za sofrom.
Bošnjačko nacionalno vijeće dijaspore je za ovu priliku imalo i goste iz Afganistana, Maroka, Somalije i Turske. Oni su na svojim štandovima izlagali knjige, slike, nakit, posuđe, nošnju, ručne radove i druge zanimljive stvari tipične za zemlje koje su predstavljali.
Program je započeo podsjećanjem na njemačkog pisca Heinricha Heinea i njegovu pjesmu Der Asra, objavljenu davne 1851. koju je na bosanski jezik prepjevao Safvet-beg Bašagić.
Pjesmu je na njemačkom recitovala Rejhana Halilović, učenica 7. razreda iz Mainza dok ju je na bosanskom (Kraj tanana šadrvana) otpjevala Ajša Torbić, sedamnaestogodišnja učenica iz Novog Pazara odjevena u tradicionalnu bošnjačku nošnju. Ovo je izazvalo veliku pažnju i ostavilo snažan utisak na prisutne. Pored Ajše, čija izvedba je oduševila publiku kao solista nastupio je i Amir Lakota, također praćen burnim aplauzima. Njih je na gitari pratio Fikret Nezirović iz Darmstadta.
Pomoć i za izbjeglice
Velika podrška ovoj manifestaciji je stigla i iz Frankfurta. Folklorni ansambl Njemačko-bosankohercegovačkog udruženja Sevdah iz Frankfurta je izveo dvije koreografije koje je publika ispratila ovacijama. O poruci i sadržaju ovih koreografija govorio je koordinator za kulturu Ismet Šehurić.
Miris bošnjačke hrane je mamio prisutne koji nisu mogli da joj odole. Najodabraniji specijaliteti tradicionalne kuhinje servirani u tepsijama i sahanima dali su posebno obilježje ovom skupu. Sve vrste pita, raznih dolmi, pilava, birijana, jufki i ostalih jela djelo su vrijednih ruku Bošnjakinja iz Wormsa, Mainza, Darmstadta, Frankfurta, Lorscha i drugih okolnih mjesta. Posebnu pažnju privuklo je Eminino razvlačenje jufke na čemu joj je čestitao i sam gradonačelnik Einhausena.
Baklave, hurmašice i druga slatka jela su uz kahvenisanje prave turske kahve bile neodoljiva kombinacija ne samo za Bošnjake.
Pored kulturnog manifestacija je imala i humanitarni karakter. Organizatori su pozvali sve izbjeglice iz Einhausena, a najviše ih je bilo iz Sirije, da budu gosti manifestacije. Uz pomoć donatora njima je obezbijeđen besplatan ručak.
Pored aktuelnog gradonačelnika Helmuta Glanznera koji je došao sa svojom porodicom skupu su prisustvovali i bivši gradonačelnik Hermann Dieter kao i Brigitte Paddenberg iz odjela za strance. U svom obraćanju gradonačelnik Glanzner je najprije čestitao organizatoru i bračnom paru Hajrović na ideji i organizaciji manifestacije koja je obogatila i dala posebnu notu kulturnom životu Einhausena. Izrazio je nadu da će ova manifestacija prerasti u tradiciju Einhausena i u tom smislu ponudio svoju pomoć.
Bošnjačka kultura i tradicija su u punom sjaju zasijali pred očima Njemaca a posjetioci su na kraju imali samo jedno pitanje za organizatora: Hoće li i dogodine biti Festivala bošnjačke kulture u njihovom gradu?
