„Mnogi stanovnici zemalja na Zapadnom Balkanu smatraju da je posao u Njemačkoj jedini izlaz iz nezaposlenosti u njihovoj domovini. Podnosioci zahtjeva za vizu moraju čekati i po godinu dana na radnu vizu koju im izdaje njemačka ambasada”, piše njemački list „Die Welt” i podsjeća da je broj izdatih radnih dozvola preko Zavoda za zapošljavanje za osam mjeseci ove godine povećan za 70 posto i iznosi 63.000. „Svaka treća radna dozvola za radnike iz tzv. trećih zemalja je izdata osobama iz zemalja Zapadnog Balkana. Među podnosiocima zahtjeva za radnu dozvolu skoro da nema visokokvalifikovanih radnika. Mnogi radnici rade kao pomoćnici.”
List podsjeća da je državljanima Kosova ili BiH od 2016. godine olakšan pristup njemačkom tržištu rada, a razlog je taj što je na vrhuncu izbjegličke krize 2015. godine veliki broj tražilaca azila došao iz zemalja Zapadnog Balkana. „Berlin smatra da je model, koji se primjenjuje na zemlje Zapadnog Balkana, uspješan”, piše pored ostalog u „Die Weltu”. Autor također navodi da se zbog toga diskutuje da li se važeće pravilo za zemlje Zapadnog Balkana može primijenjivati kao model za druge regione kao što je zapadnoafrički. U analizi Fondacije Friedrich Ebert, bliskoj SPD, navodi se da pravila koja se primjenjuju na Zapadni Balkan u sebi kriju “potencijal za inovativnu politiku prema migrantima”. Zakonodavac se ne mora samo odlučiti da li će se ta pravila primjenjivati i poslije 2020. godine, nego da li će se on proširiti i na druge tzv. treće države koje do sada od ovih pravila nisu profitirale.
„Nova pravila u sebi kriju i veliku količinu rizika. Prema navodima Instituta za istraživanje tržišta rada u Njemačku prije svega dolaze nekvalifikovani radnici. Najviše radnih dozvola je izdato osobama za rad u građevinarstvu. U prvoj polovini ove godine se polovina izdatih radnih dozvola odnosi na ovu branšu. Veliki broj zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola su podnijele osobe koje u Njemačkoj žele radile kao čistači, njegovatelji ili baštovani”, navodi se između ostalog u listu „Die Welt”.
