Kopriva (Urtica dioica), poznatija i kao žara, je lijek za čišćenje krvi i dobar je borac protiv malokrvnosti. Ustvrdilo se i da je lijek protiv opadanja kose, za reumatizam i oboljenje zglobova, groznicu, čir na želucu, nesanicu, nervozu i mnogo drugih bolesti. Žari i peckaoslobođenim sokovima koji izazivaju prolazne plikove.
Rasprostranjena je i raste na zapuštenim mijestima, pored taraba, puteva i vrlo je važno znati kako se sakuplja. Naime, u proljeće se skupljaju lišće i vrškovi, od proljeća do jeseni korijenje, a kompletna biljka tokom cijele godine. Jedino se sjeme sakuplja isključivo u augustu. Ovo je važno znati zbog spravljanja raznih lijekova.
Velika vitaminska vrijednost
Kopriva sadrži mnogo bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, a od minerala kalcijum, fosfor, željezo, magnezijum, vitamine C, A, B2, B5, K, karoten, pantonensku kiselinu, lecitin, tanin i bogatiji je izvor vitamina C i A od većine kultivisanih biljaka. Nažalost, iako je pravi mali polivitaminski rezervoar, na našoj trpezi nije dovoljno zastupljena.
Izuzetna ljekovitost
A trebala bi biti jer kopriva je gotovo savršeno sredstvo za pročišćavanje krvi, sprječavanje upala i podsticanje izbacivanja štetnih materija iz organizma. Zbog zavidnog sadržaja hlorofila pomaže obnavljanju oštećenih ćelija i utiče na duže zadržavanje kiseonika u mozgu. U proljeće predstavlja odlično povrće. Mladi listovi koprive ukusom podsjećaju na špinat, ali u odnosu na njega sadrže pet puta više kalcijuma i šest puta više vitamina C.
Kopriva u kuhinji
Sjeme ima aromu koštunjavog voća i ona postaje intenzivnija kada se sjemenke isprže. Cvjetovi su također za jelo i veoma su aromatični, a listove koprive najbolje je i spremati kao špinat, dok se sušeni listovi koriste kao začin ili za pripremu čaja. Vlakna koja žare uništavaju se blanširanjem. Ako se prije pripremanja jela ubrani vrškovi preliju vrelom vodom, takođe će postati potpuno bezopasni i za ruke i za želudac. Listovi koprive se sa drugim biljkama dodaju u supu ili u salatu, ali prethodno treba da se preliju vrelom vodom.
Čaj od koprive
Ako pripremate čaj od svježe ubrane koprive tada usitnite oko 50 grama listova i kuhajte ih 15-ak minuta u 1 litri vode. Ostavite da odstoji najmanje 8 sati, nakon toga slobodno konzumirajte zdravlje koje ste sami ubrali. Ako pak sušite koprivu pripremajte ju kao i svaki drugi prirodni čaj: u uzavrelu vodu stavite čaj od koprive i ostavite 10 do 15 minuta da odstoji.
Brza čorba od koprive
Potrebno je 500g mlade koprive, glavica luka, mrkva, kašika ulja, 2 kašike brašna, so, biber, jaje, kisela pavlaka. Priprema: Propržite nasjeckani luk i narendanu mrkvu, pa dodajte brašno i blanširanu koprivu. Propržite još malo, izmaknite s vatre i sipajte dva litra hladne vode. Čorbu začinite po ukusu, vratite na šporet i kuhajte dvadesetak minuta. Jaje umutite s kiselom pavlakom, pa uspite malo prohlađene čorbe. Sve sipajte u čorbu i kuhajte još nekoliko minuta dok ponovo ne proključa.
Ljekoviti recepti
Za oporavak: Kašičicu sušene koprive prelijte s 2,5 dl vrele vode, ostavite da odstoji 10 minuta, procijedite i pijte tri puta dnevno. Ovaj čaj riješiće sve probleme s ekcemom, glavoboljom, mokraćnim kanalima, želucem ili anemijom. Možete da ga pijete i kada vas muče virusne ili bakterijske infekcije.
Za lijepa stopala: Dvije šake dobro opranih korjenova, svježeg lišća i stabljika koprive prelijte s pet litara vode i ostavite da odstoji preko noći. Sljedećeg dana mješavinu zagrijte do vrenja, sipajte u lavor i potopite noge kada se dovoljno ohladi. Bilo bi dobro da stopala držite u što toplijoj kupki barem 20 minuta.
Protiv peruti: Dvije pune šake koprive prelijte s pola litra vrele vode, ostavite da odstoji pet minuta, procijedite i dodajte šoljicu sirćeta. Umasirajte ovu tinkturu u kožu glave pola sata prije pranja kose.
Volite li koprivu?
