Dom za najsmrtosnije zmije čiji otrov otapa ljudsko meso

Otok Queimada Grande ili Zmijski otok ne zove se tako bez razloga. Ovaj jezivi otok dom je jednoj od najsmrtonosnijih vrsta zmija na svijetu, zlatne zmije, čiji otrov praktično otapa ljudsko meso. Otok je udaljen od obale Sao Paula oko 32 kilometra.

Jedan svjetionik

Zmije se uglavnom hrane pticama. Ljudi na tom otoku uopće ne žive, tamo nema nikoga, a na njemu se nalazi samo jedan svjetionik sagrađen u 19. stoljeću. Jamičarke iz porodice ljutica ostale su zatočene na otoku kada je narastao nivo okeana i odvojio otok od kopna.

Brazilska vlada strogo je zabranila posjetu otoku uz dva izuzetka – na njega svakih nekoliko godina mogu doći naučnici i biolozi koji se bave proučavanjem zmija, a smije pristupiti i brazilska mornarica.




Svi ostali koji pokušaju doći na otok brazilska vlada kažnjava visokim novčanim kaznama. I naučnici koji žele “kročiti nogom” na otok moraju podnijeti kompliciranu papirologiju, te tačno objasniti zašto i s kojim ciljem žele doći na otok. Zanimljivo je kako na relativno malom otoku ima nekoliko klimatskih cjelina, od prašume, preko stepe, pa sve do “golog kamena”.

Postoji legenda

Bilo je čak i pokušaja da se zmije istrijebe s otoka i to paljenjem čitavog otoka, ali nije im uspjelo. Na otok povremeno dolaze krivolovci u lov na zlatne zmije čija cijena na crnom tržištu doseže do 30.000 dolara.

Naime, farmaceutska industrija vjeruje kako se otrov ovih smrtonosnih otrovnica može iskoristiti pri liječenju bolesti srca, krvnih ugrušaka ili čak kao lijek protiv raka. Vezana uz otok postoji i jedna legenda o zakopanom blagu.

 Lovci na blago

Discovery Channel je prije nekoliko godina objavio reportažu svoje ekipe koja je jedna od rijetkih koja je dobila dozvolu približavanja otoku o tome kako se na otoku možda skriva i blago Inka, zbog čega je brazilska vlada stalno na oprezu da ne bi neko došao na otok.

Naime, lovaca na izgubljena blaga ima puno i dan-danas proučavaju gdje bi se mogle nalaziti drevne vrijednosti i opljačkano bogatstvo koje su gusari sakrili.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.