Rizik od dijabetesa tipa 2, kao i predijabetesa, povezan je sa količinom masnog tkiva u tijelu i naročito sa velikim obimom struka. Salo koje se “nagomilava” u predjelu stomaka nije nešto s čime će se naše tijelo lako izboriti.
Mnogi koriste indeks tjelesne mase (BMI) kao mjerilo zdravlja, ali pojedini ljekari kažu da je obim struka broj na koji bi trebalo više da se fokusiramo. Tip masnog tkiva koje se skuplja na stomaku opasniji je od sala koje imamo na drugim delovima tela i u vezi je ne samo sa rizikom od dijabetesa, već i drugih bolesti kao što su srčana oboljenja, moždani udar, Alchajmerova bolest i druge.
Svako od nas, objašnjava dr Majkl Mozli, ima “prag” masnog tkiva i kada ga pređemo, tada nastaju zdravstveni problemi. Tada će se masnoća, umjesto u ćelijama masti, taložiti u jetri i pankreasu, ograničiće njihov rad i dovešće do oboljenja.
“Ne radi se samo o tome šta jedemo, već i koliko se krećemo, a mnogi to zaboravljaju. Provodimo oko 12 sati dnevno u sjedećem položaju, najprije na poslu, a potom na kauču u dnevnoj sobi. Ako dodate tome i osam sati sna, ispostavlja se da 20 od 24 sata dnevno ne mrdamo što nije dobro za zdravlje”, rekao je on.
S njim se slaže i stručnjak za gojaznost, profesor Džim Levin sa klinike Mejo.
“Dugi periodi sjedenja ubijaju milione ljudi dugoročno, a mnogi toga nisu svjesni. Nije problem samo u kalorijama koje ne trošimo krećući se, već i hemijskim procesima koji se odvijaju dok sjedimo. Lipoprotein lipaza, enzim koji rastvara mast u krvi, drastično se smanjuje ako dugo sjedimo i dovodi do povišene masnoće u krvi, što povećava rizik od srčanih oboljenja”, rekao je on.
Sjedenje, naročito nakon obroka, produžava “skok” šećera u krvi što povećava rizik od dijabetesa.
Dr Mozli je prije skoro deset godina dobio dijagnozu dijabetesa tipa 2, podvlači da ne voli teretanu, i da nikako nije mogao da se natjera da vježba.
“Zato sam odlučio da šetam, i nisam mogao da vjerujem kakav je to efekat imalo na moje zdravlje. Šetao sam samo pola sata svakog jutra, ponekad sam, ponekad sa suprugom. Često bismo šetali još jednom uveče”, objasnio je on.
Kretanje je veoma važno za zdravlje, ne samo tjelesnu masu, već i funkcije srca, sistema za varenje, pa čak i mentalnog zdravlja. Dakle, ako ne želite da vježbate, savjet ljekara je – šetajte pola sata dnevno.
