Ona je specijalna gošća pete međuvjerske konferencije na temu „Uloga žene u promovisanju međuvjerskog dijaloga i borbe protiv ekstremizma“. Konferencija se održava pod patronatom predsjednika Kosova uz podršku Ministarstva inostranih poslova, Skupštine Kosova, Ambasade SAD, kanadske ambasade, norveške ambasade i Organizacije Ujedinjenih nacija.
Konferenciju je otvorio predsjednik Kosova Hashim Thaçi, koji je kazao da nema boljeg saveznika od žene odnosno supruge, majke i sestre u borbi protiv ekstremizma. On je pozvao učesnike na zdrav dijalog o tome kako da se žene angažuju u društvenoj raspravi i građanskom aktivizmu.
Nobelovka Ebadi je na otvaranju konferencije govorila o potrebi za ispravnom interpretacijom islama, o obrazovanju mladih i žena, i o potrebi za prilagođavanjem šerijatskih zakona sa vremenom u kojem svijet danas živi.
Govoreći o Islamskoj državi, ona je rekla da je borba protiv talibana pokazala da je nemoguće iskoreniti pogrešnu ideologiju bombama, jer su talibani postajali sve jači, te je upitala svijet zašto se koristi iskustvom koje je bilo neuspješno.
Po njenim riječima, protiv pogrešne ideologije može se boriti samo koristeći se ispravom ideologijom.
„Mladim progresivnim i modernim muslimanima, dječacima, moramo da damo platformu preko koje će moći da se čuju u svijetu, i moramo da pokažemo mladima da postoje bolje interpretacije islama. I zato uvijek kažem da umjesto da ISIS gađate bombama, gađajte ih knjigama“, naglasila je ona.
Govoreći o načinima na koji progresivni muslimani interpretiraju islam, Ebadi je navela da oni vjeruju da se zakon šerijata djeli u dve kategorije – jedna reguliše odnose pojedinaca sa bogom, a druga odnose pojedinaca sa društvom.
Odnos pojedinaca sa bogom odnosi se na fiksirane zakone kao što su svakodnevne molitve, post ramazana i sl., i svako ko veruje i musliman je treba da ih se pridržava. Međutim, ona naglašava da ni jedna država i ni jedna vlada ne može da djeluje protiv pojedinaca u slučaju da se oni ne pridržavaju tih pravila.
„Na primjer, hrišćani idu u crkvu svake nedjelje, ali ako jedne nedjelje ne odu niko neće da ih ispituje zašto to nisu uradili. Nažalost, u nekim islamskim državama ljudi se kažnjavaju ukoliko ne prate ove fiksirane zakone i to je pogrešno. Jer to su pravila koja regulišu naš odnos sa Bogom i ne tiče se uopšte vlada ili ostalih muslimana.“
Za drugu kategoriju šerijatskog zakona koja reguliše odnos pojedinaca prema društvu postoji potreba za ažuriranjem kako bi se održao duh zakona i vjerovanja u boga, ali kako bi se prilagodila novim vremenima.
Navodeći primjer iz Kur’ana da ukoliko neko nešto ukrade mora da mu se otkine ruka, ona navodi da lopov danas za to treba da se kazni, ali ne tako što će mu se otkinuti ruka već tako što će možda otići u zatvor.
„Prije 14 vijekova nismo imali zatvore, i kako ste tada mogli da kaznite lopove u Saudijskoj Arabiji? Sada zatvore imamo, i kazne treba da budu u skladu sa vremenom. Možda nakon stotinu godina i zatvor će izgledati kao nepravedan. Drugim riječima, moramo da usvajamo naše zakone prema vremenu“, naglasila je ona.
Ebadi je kazala da patrijahalna društva spriječavaju reformisanje islama, jer ona svojom interpretacijom islama obrazlažu svoja djelovanja i ponašanja. Govoreći o teškoj diskriminaciji i nepravdi nad ženama koje su pristune u muslimanskim državama, ona je rekla da nije islam taj koji ugnjetava ženu, već je interpretacija islama od strane patrijahalnog društva ono što ugnjetava žene.
„I zato mlade ljude treba učiti ispravnim interpretacijama Islama. Moramo da naučimo mlade da moraju da održe duh islama, a da ga ipak moraju promjeniti u zavisnosti od vremena u kojem živimo. Kao što više ne putujemo na kamilama, tako i naši zakoni trebaju da budu usklađeni sa ovim vijekom“, dodala je.
Ona se takođe osvrnula i na to kako se mediji danas više fokusiraju na ekstremizam i primitivizam islama, a ne i na druge tipove diskriminacija u drugim državama. Navodi da je nepravedno izvještavanje uticalo na islamofobiju.
„Psiholozi vjeruju da se mi plašimo onoga što ne znamo i da taj strah od nepoznatog nas vodi ka gubljenu mira u našoj duši. Kako bi mogli da živimo zajedno, moramo prije svega da se upoznamo na vjerskoj i kulturnoj osnovi. I to je jedini način da u miru da živimo zajedno.“
Međuvjerska konferencija okuplja više od 300 učesnika iz 50 zemalja širom svijeta, a pored nobelistkinje Shirin Ebadi iz Irana, je i nobelistkinja Tawakool Karman iz Jemena.
Konferencija Kosovo Interfaith Kosovo ove godine će dodjeliti Nagradu Kosova za međuvjerski dijalog, koju će dobiti gradonačelnik Londona Sadik Khan i monsinjor Vincenzo Paglia, osnivač zajednice Sant’Egidio.
