Evropska unija ne smije propustiti još jednu priliku za integraciju država zapadnog Balkana, upozorio je u utorak u govoru u Evropskom parlamentu crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
“Zapadni Balkan je na prekretnici – hoće li dovršiti političku i ekonomsku tranziciju ili će nastaviti s međunacionalnim i vjerskim sukobima i ostati bomba s odgođenim djelovanjem koja uvijek može ugroziti evropski kontinent”, poručio je Đukanović u govoru.
Đukanović je u tom tijelu govorio na poziv njegovog predsjednika Antonia Tajanija uručenog tokom boravka u Bruxellesu u junu. Tajani je tada rekao da je vodstvo Đukanovića od velikog značaja jer je proces pristupanja Crne Gore u EU politički, a ne birokratski proces, što je ponovio i u utorak u Strasbourgu.
Đukanović je u EP-u naglasio kako je Crna Gora najviše napredovala na putu prema Evropskoj uniji u usporedbi s drugim državama zapadnog Balkana. Crnogorci su u šest godina pregovora otvorili 31 poglavlje, zatvorili njih tri, dok još dva čekaju otvaranje.
“Već smo duboko na kolosijeku koji podsjeća na jednosmjernu ulicu. Mi ne možemo drugim smjerom”, kazao je crnogorski predsjednik.
Referendum u Makedoniji shvatiti kao uzbunu
Naglasio je kako se Crna Gora po pitanju vanjske i sigurnosne politike već ponaša kao članica EU-a, te da se Podgorica bezuvjetno predaje politici Bruxellesa uprkos pritiscima.
“Ako EU propusti još jednu priliku da integrira Balkan to nosi opasnost upliva trećih strana koji nemaju isti interes kao Evropa”, upozorio je Đukanović, zaključivši kako bi to vratilo međunacionalne sukobe na Balkan i ugrozilo sigurnost Evrope.
Pred zastupnicima Evropskog parlamenta je istaknuo kako su “destruktivni glasovi iz devedesetih” danas glasniji nego u zadnja dva desetljeća, te da postoje “retrogradne struje” u regiji koje i dalje sanjaju o rekonstrukciji balkanskog prostora.
Bruxellesu je poručio da rezultat referenduma u Makedoniji, odnosno nedovoljan odziv tamošnjih birača na glasovanje o promjeni imena države, “treba shvatiti kao uzbunu” i poticaj da se počne ozbiljnije baviti politikom proširenja.
Makedonci su u nedjelju glasali o promjeni imena države u Sjeverna Makedonija, čime bi se dovršio dugogodišnji sukob s Grčkom oko tog naziva zbog kojeg Atina Skoplju blokira put u članstvo prema euroatlantskim integracijama, no na zakazani referendum izašlo je manje od potrebnih 50 posto birača.
Otvorena pitanja na Zapadnom Balkanu
Đukanović je danas u Strasbourgu izjavio da je “šira međunarodna akcija” nužna da bi se prevazišla “nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine, s izraženim osjećanjem nezadovoljstva rezultatima svih nosilaca domaće i međunarodne politike u primjeni Dejtonskog sporazuma”.
Đukanović je u izlaganju u Evropskom parlamentu rekao da ni poslije predstojećih izbora u BiH ne očekuje lakši konsenzus i veću posvećenost vodećih političara i ličnosti koji bi pokrenuli BiH ka usvajanju evropskog sistema vrijednosti i integracija.
Ocijenio je da će za ostvarenje tih ciljeva “biti potrebna nova, šira međunarodna akcija sa naglaskom na konstruktivni konsenzus ključnih zemalja-susjeda i najvažnijih činilaca međunarodne zajednice koji imaju posebnu ulogu u tom djelu Evrope”.
Krupni uzroci, primjetio je, koji podrivaju donedavni proevropski zamah i oduševljenje na Zapadnom Balkanu, a to su oprečni tonovi koji stižu “s raznih evropskih adresa” o ujedinjavanju EU.
Crnogorski predsjednik je upozorio na otvorena pitanja na Zapadnom Balkanu koji potiču još od jugoslovenske krize, naglašavajući da misli na “nedovršena rešenja u odnosima Srbije i Kosova, u Makedoniji i Bosni i Hercegovini”.
“Zbrka i neizvesnost na evropskim adresama hrani iluzije još uvek poletnih nosilaca nazadne politike u regionu, a koji i dalje sanjaju o prekompoziciji regiona u velikodržavne tvorevine i neumorno traže podršku tim idejama na nekoj važnoj međunarodnoj adresi”, zaključio je Đukanović.
Đukanović je rekao da se veoma dobro razumiju potrebe i napori Evropske unije da se otklone uzroci unutrašnje krize i stagnacije, ali je podvukao da to ne smije značiti “zaustavljanje ili ozbiljnije usporavanje misionarskog projekta ujedinjenja Evrope”.
Crna Gora postala članica NATO-a
“Veoma dobro razumijemo potrebu EU-a da riješi krize kojima se bavi, ali ne mislimo da je odgovor zaustavljanje misionarskog procesa ujedinjenja Europe”, rekao je crnogorski čelnik i dodao kako Balkan ne smije biti “eksperimentalni laboratorij evropske administracije”.
Crna Gora je u junu prošle godine pod vodstvom Đukanovićeve Demokratske partije socijalista postala 29. članica NATO saveza, a on je u parlamentu naglasio kako je zbog toga do danas količina investicija, kao i broj turista iz ostalih članova te organizacije, narastao za 20 posto.
Đukanović, jedan od najdugovječnijih evropskih čelnika, dominira crnogorskom politikom od 1991. godine. Nakon šest premijerskih i jednog predsjedničkog mandata u aprilu je ponovno pobijedio na predsjedničkim izborima, dobivši dovoljan broj glasova već u prvom krugu.
