Stručnjaci za spoljnu politiku, bezbjednost i vjerska pitanja smatraju da su poslije sukoba 1999. godine na Kosovu humanitarne organizacije pod plaštom humanosti uvozile ekstremizam, koristeći tešku ekomosku situaciju.
“Bezbjednosnim institucijama Kosova biće veoma teško da se suoče sa problemima kao što su ekstremizam i terorizam. Institucije nisu građene na kriterimumima profesionalnosti, nego nepotizma”, navodi list “Zëri”.
Predsjednik Ustavnog suda Enver Hasani ocjenio je da je administracija UN ostavila otvorena vrata za sve vrste negativnih procesa, počev od korupcije, prostitucije pa do tolerancije radikalnih pokreta (vjerskih i ideoloskih) i dodaje da je “arapsko proljeće” imalo uticaja i na Kosovu.
Teolog Zuhdi Hajzeri smatra da su ovakve ideje su došle preko humanitranih organizacija “koje su djelile razne knjige i časopise a potom su počele i prevode tih knjiga sa arapskog na albanski”.
Prema analitičaru Fadilu Kajtaziju ovaj fenomen nije bio uvijek prisutan u kosovskom društvu nego posljednjih 15 godina. On smatra da to ide na ruku Beogradu dok će Prištini to stvoriti mnogo “ozbiljnih problema u budućnsoti”.
“Organi bezbjednosti na Kosovu nemaju kapacitete da se suoče sa tim fenomenima”, rekao je Kajtazi, napominjući da su se po njemu “organi bezbjednosti gradili na partijskoj i familjarnoj bazi.”
