Jedina želja Edine Kojić iz Peći je da se zaposli. Ona je prije dve godine završila Fakultet biznisa i od tada konstantno traži posao. U izjavi za Radio Kosovo 2, program na bosanskom jeziku, kaže da je do sada predala mnoge aplikacije, ali bezuspješno.
“Tražila sam posao u opštini ali sve je kao zauzeto, svako gura svoga, sve preko veze. Kako to ide ne znam, ali znam da nema posla. Svaki konkurs koji sam pronašla na internetu bio je samo formalan, kada odem tamo, već postoji osoba koja radi na tom mjestu. Šta drugo da kažem, jedino da je na Kosovu stanje katarstofalno po pitanju zapošljavanja. Moja jedina želja za sada je da nađem posao”, kaže Eldina.
Nezaposlenost mladih na Kosovu je hronični problem među svim zajednicama. Čak je teško i za one sa fakultetskom diplomom.
Isti fakultet kao Edina, završila je pre tri godine i Selva Kasumović, takođe iz Peći.
“Već tri godine se borim i tražim posao, konkurišem gdje god čujem da ima konkurs, ali do sada nisam imala sreće. Smatram da se ovim problemom treba pozabaviti država, a i sami političari, jer je zapošljavanje naroda jedne države najveći prioritet. Ne kažem ovo kao Bošnjakinja, jer ovaj problem nema samo naša zajednica, već je to problem svih građana. Ipak sam mišljenja da je lakše doći do posla ako imate dobru vezu. Možda je toga bilo i ranije, ali mi nismo to toliko primećivali, ali sada je to baš očigledno”, ističe Selva.
Prilikom zapošljavanja Bošnjacima veliku barijeru predstavlja i pitanje nostrifikacije diploma. Radi se o onima koji su studije završili u Srbiji. I pored postignutog sporazuma između Kosova i Srbije po pitanju međusobnog priznavanja diploma, u praksi je stanje sasvim drugačije. Često se diplomci suočavaju sa problemom da ne mogu da se zaposle upravo zbog nemogućnosti nostrifikacije.
Jasmin Elezi iz Prizrena diplomirao je na pravnom fakultetu u Novom Pazaru i trenutno je praktikant u opštini Prizren. On ističe da će mu biti neophodna nostrifikacija prilikom stupanja u stalni radni odnos. Jasmin apeluje na relevantne institucije da što prije riješe ovaj problem.
“Najveći problem je možda nezainteresovanost Ministarstva obrazovanja da stupi u kontakt sa ostalim službama kao što je SPARK. To je najveći problem naših studenata koji dolaze sa strane i ne mogu da nostrifikuju diplome. Ako se u međuvremenu objavi neki konkurs, oni nemaju pravo da konkurišu. Taj problem treba riješiti kosovska vlada, ali i naši predstavnici trebaju potegnuti to pitanje. Pored tog problema, mogu da istaknem i problem stranačkog zapošljavanja. Tako da, ukoliko ne mogu da se zaposlim, onda idem preko stranke, kako svi ostali, tako i ja”.
Iz Ministarsva za obrazovanje prethodno su za Radio Kosovo 2 rekli da pitanje nostrifikacije diploma stečenih u Srbiji političko pitanje na kojem treba i dalje da se radi.
Da je nezapolenost mladih, diplomiranih Bošnjaka jedan od velikih problema u našem društvu, potvrđuje i prorektor Univerziteta u Prizrenu, Dr. Sadik Izdrizi.
U izjavi za Radio Kosovo 2, Idrizi ističe da je nezaposljenost mladih sa fakultetskom ali i master diplomom u našoj zajednici veliki problem.Taj problem je, kako kaže, izraženiji u javnim preduzećima i u institucijama gdje je broj zapoljenih Bošnjaka jako mali.
“Veoma je teško da se naši zaposle u zdravstvu, u pošti, u KEK-u, itd. Tu spadaju i ostale organizacije koje su pod centralnom vlašću. U obrazovanju je nešto bolja situacija zato što tu imamo ljude koji odlaze u penziju, pa tu ne mogu da se zaposle pripadnici ostalih zajednica, mada prisutni su i tu neki propusti. Teško je i za većinsku zajednicu, ali za pripadnike manjinskih zajednica je još teže doći do posla u situaciji kakva jeste, kakva vlada na Kosovu. Tržište rada je dosta skučeno, mala je ponuda da se neko može zaposliti. U takvoj situaciji jedan dio i školovanih napušta Kosovo i odlazi vani”, kaže dr.Idrizi.
Zamjenik ministra za dijaporu,Ćerim Bajrami, riješenje ovog problema vidi u razvoju ekonomije u zemlji, a posebno razvoj proizvodnje, čime bi se stvorila veća mogućnost za zapošljavanje.
“Svakako kada bi došlo do većeg zapošljavanja u ekonomiji na Kosovu, u maloj privredi, poljoprivredi ali i u drugim uslužnim djelatnostima, onda bi svakako i ljudi sa visoko školskim diplomama dobili veće šanse u zapošljavanju. Nažalost, u bošnjačkoj zajednici je procenat zapošljavanja daleko manji. Verovatno smo na Kosovu iza romske zajednice, najviše mi nezapošljeni.
Da naglasim da mi imamo i jedan dodatni problem a koji se veoma rijetko ističe a to je nedovoljno poznavanje jezika većinske zajendice onih koji bi mogli raditi u nekim od službi gdje se neminovno traži znanje albanskog jezika. Veoma se malo čini u tom pravcu jer osobe koje posjeduju unverzitetsku diplomu mogle bi veoma brzo da nauče albanski jezik”, kaže on za Radio Kosovo 2.
Bajrami navodi da je nemogućnost zapošljavanja jedan od glavnih razloga odlaska mladih, pa ionih obrazovanih, sa Kosova.
“Veoma često pozivamo na nenapuštanje svojih ognjištva, a da bi se to stvarno sprovelo u praksi, potrebno je stvoriti bolje ekonomske uslove. Prvenstveno je potrebo da u sektorima gdje su ljudi već zaposljeni plate budu na niovu koji ce zadovoljiti potrebe za jedan normalan zivot na Kosovu”, kazao je Bajrami za Radio Kosovo 2.
Predstavnici civilnog sektora pak ističu da su razlozi za visoku stopu nezapošljenosti mladih brojni. Govoreci o tim razlozima, predsjednik nevladine organizacije “Bošnjacki intelektualni krug”, Ismail Ramović izdvaja nekoliko faktora. Jedan od njih je i nepostojanje jasne politike zapošljavanja.
“Naša politička elita nije napravila jasan plan i strategiju kako da se obrazovni mladi ljudi što prije uposli, a što bi za uzvrat imalo smanjenu migraciju koja je u posljednih nekoliko mjeseci, pa i godina, veoma intenzivirana i dobiva zabrinjavajuće razmjere. Drugi problem je hiper-produkcija kadrova. Nažalost mi imamo edukatvni fakultet koji svake godine izbacuje veću grupu diplomaca koji zbog limitiranog dijela poslova kojim se mogu baviti sjede na biro za zapošljavanje i ne mogu naći trajno zapošljenje. Treći problem je nekonkurentnost mladih iz bošnjačke zajednice zbog nepoznavanja jezika većine. Pogotovo je to izraženo kod mladih ljudi koji dolaze iz ruralnih sredina i koji malo imaju kontakata sa većinskom zajednicom”, ističe Ramović.
Na osnovu posljednjeg istraživanja Kosovske Agencije za Statistiku, ukupan stepen nezaposlenih na Kosovu iznosi 30 posto, dok je ukupan stepen nezaposlenih mladih od 15 do 24 godine cak 55,9%, što dovodi do zaključka da je svaka druga mlada osoba nezaposlena.
