Njegov novi album “Hotel Nacional”, koji je izdat prije nešto manje od mjesec dana, doveo ga je tamo gdje mnogi izvođači sanjaju da budu, na sami vrh Billboardove muzičke liste, krovne svjetske top liste.
U razgovoru za Anadoliju, Dino Merlin govorio je o novom albumu, Billboard top listi, ali i o trenutnoj situaciji na muzičkoj sceni u BiH i regionu.
“Za svakog umjetnika to je veliki uspjeh. Veoma sam ponosan. Kad sam još kao mali prvi put uzeo gitaru u ruke, uzeo sam je da budem šampion. Kad nešto voliš i istinski radiš, nema ništa normalnije od toga da želiš ići što dalje i više u disciplini kojom se baviš. Moja ljestvica je podignuta visoko, a prije svega zahvaljujući mojoj dragoj publici koja je godinama moj pratilac i koja me, na neki način, oblikuje. Zajedno imamo strožije kriterije i više podignutu ljestvicu, a odatle i takvi rezultati”, rekao je Dervišhalidović.
U novi album uložio šest godina rada
Govoreći o novom albumu i velikom uspjehu na koji je naišao odmah po izlasku, Dervišhalidović je izrazio zadovoljstvo što je publika pozitivno prihvatila “Hotel Nacional”, na kojem je radio šest godina. Komentarišući činjenicu da neke od njegovih pjesama žive godinama, pa i decenijama, istakao je kako je veliki izazov napisati dobru pjesmu.
“To je najviše što možete postići u svom poslu, da vaši radovi dugo traju. Kad radim na albumu, obično napišem dosta pjesama. Za ovaj album sam napisao 30 ili 40. Ali sam bio veoma pažljiv i čekao sam i da vrijeme sve posloži i poreda”, rekao je Dervišhalidović.
Kao jedan od rijetkih umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Dervišhalidović je danas popularan podjednako u svim zemljama regiona. Za takav uspjeh se, kako kaže, trudi, jer mu je deviza da uvijek treba raditi više od drugih.
“Naravno, prije svega potreban je talenat, ali on je ustvari samo so koju dodajete osnovi, ‘glavnom jelu’. Ostalo je dosta mukotrpnog rada. Volim to što radim, a kad voliš ono što radiš, imaš dojam da se odmaraš kad radiš. Publika taj trud prepoznaje i nema specijalnog recepta. Postoji taj fluid između mene i ljudi koji slušaju moje pjesme, to su već generacije, koji dijelimo moja publika, moje pjesme i ja”, pojasnio je Dervišhalidović.
Nakon umjetničkog performansa u režiji bh. režisera Harisa Pašovića, koji je izveden 28. juna na Latinskoj ćupriji u Sarajevu povodom obilježavanja stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata, pojavile su se brojne kritike kako na račun Pašovića, tako i na račun Dervišhalidovića. Osvrćući se na njih, Dervišhalidović je kazao kako su uvijek postojali ljudi koji rade i oni koji kritikuju tuđi rad.
“Što se mene tiče, performans je uspio. Neka drugi sude o mom radu. Ja sam za svoj nastup od ljudi, koji su meni važni, dobio dobre kritike. Ali, najvažnije je da je Sarajevo pokazalo da je živo, da je to grad u koji ljudi rado dolaze”, naglasio je Dervišhalidović.
Ljudi se određuju prema dobrome
Mnogi smatraju da je muzička scena bivše Jugoslavije bila puno kvalitetnija, nego što je to danas slučaj u regiji. Ipak, Dervišhalidović ističe kako se danas producira na desetine hiljada pjesama, puno više nego prije, ali su i kvantitet i kvalitet srazmjerni.
“Ima puno više pjesama nego što je bilo prije, ali ima i kvalitetnih pjesama. Međutim, mislim da su muzički urednici, posebno radijski, izgubili kriterije ili da imaju neke čudnovate kriterije. Zato se čini da ima puno više kiča. Trebao bi omjer biti uvijek isti, jer kad sam ja počinjao bilo je puno manje pjesama koje su producirane, pa je stoga bilo i manje kiča. Sad ima puno više pjesama koje se nude, pa ima i puno više kiča. Ali nešto će ostati uvijek konstanta, a to je ili je nešto dobro ili nije i prema tome će se ljudi određivati”, mišljenja je Dervišhalidović.
Kao jedan od boraca za zaštitu autorskih prava, Dervišhalidović ističe da organizacija na čijem je čelu, Asocijacija muzičkih stvaralaca BiH (AMUS), broji preko 500 članova, muzičkih autora. On dodaje da je problem autorskih prava problem države, jer se prava poštuju onoliko koliko država želi da se poštuju.
“To nije stvar građana, to je stvar političara, onih koji kreiraju zakone i onih koji implementiraju te zakone. Ova zemlja je disfunkcionalna po mnogo čemu, pa i u tome i u tom aspektu nismo baš daleko otišli. Međutim, otkako sam na čelu AMUS BiH, napravili smo velike pomake. Nastojimo stati rame uz rame sestrinskim organizacijama kakve su ZAMP u Hrvatskoj i SOKOJ u Srbiji, asocijacijama koje su stare po 30 i 50 godina i pokušavamo učiniti da autori koji su napisali sve te lijepe pjesme, žive od svog rada i da imaju priznanje za svoj rad. Mi senzibiliziramo publiku koja sluša sve te pjesme da je to nešto što je neko stvorio i da bi bilo pristojno da se to valorizira”, istakao je Dervišhalidović.
Uvijek rado snima duete i sarađuje sa regionalnim, ali i umjetnicima i muzičarima iz Turske. Na novom albumu sarađivao je i sa poznatim turskim muzičarom Husnuom Senlendiricijem na dvije pjesme, te Dervišhalidović ističe da umjetnost nema granica.
Blizak turskoj kulturi
“Ljudi se jednostavno nađu, duša prepoznaje dušu i zatvara vrata. Turska je rastuća velesila u svim aspektima, sa veoma dinamičnim društvom. Često sam u Turskoj i veoma sam blizak toj kulturi. To je izvor nadahnuća, podmorje za koje će ljudi tek vidjeti koliko ima bisera. Nadam se da će Turska ostati ono što jeste, susret Istoka i Zapada, da se neće zatvarati i da će na krilima novog doba pozicionirati sebe za dobro i Turske i turskog naroda, ali i dobro cijelog svijeta”, rekao je Dervišhalidović.
Sva pitanja koja se tiču budućnosti su veoma nezahvalna, jer živimo u vremenu kada se ne zna šta je umjetnost, muzika, a šta zujanje frižidera. Mogućnosti su velike, ističe Dervišhalidović, te samo rijetki znaju u supermarketu života šta izabrati.
“Kao pojedinci trebamo voditi računa kakva će biti naša ostavština. U porodici, umjetnosti, bilo kojem segmentu života. Ovo je vrijeme koje sve nas stavlja pred velike izazove šta ćemo to ostaviti našoj djeci”, poručio je Dervišhalidović.
