Šta se desilo sa mojim djedom? Da li je on preživio rat? Da li je zarobljen? Da li se kao anonimna osoba nalazi u masovnoj grobnici negdje u istočnoj Evrpi? Ovakva pitanja, skoro 70 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata, interesuju još mnoge osobe. „Godišnje nam se javlja između 15.000 i 18.000 ljudi koji traže informacije o nestalim“, kaže Roland Reimann iz Crvenog krsta u Berlinu.
Skoro 50 miliona evidentiranih kartica sa podacima nestalih se do petka (4.4.2014) nalazilo u arhivu Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u Münchenu. Kartoteka je sada prebačena u arhiv u Hamburgu. Crveni krst ubuduće potragu za nestalim obrađuje digitalnim putem. „Želimo osigurati nevjerovatno veliku količinu podataka, jer papir kad-tad požuti i iskida se“, kaže Reimann.
50 miliona kartona u digitalnoj formi
Da li je digitalizacija došla kasno jer je Drugi svjetski rat završen prije skoro 70 godina? Ne, kaže Reimann i dodaje: „Za digitalizaciju je također bilo potrebno određeno vrijeme. Sa digitalizacijom podataka smo počeli prije deset godina“. On kaže da od toga korist nemaju samo zaposleni u arhivu u Münchenu nego i osobe koje podnose zahtjev za traženjem nestalih. „Njihov posao je brži. Umjesto da moraju tražiti po velikim arhivskim dokumentima, sada informacije praktično dobijaju pritiskom na dugme, odnosno klikom na kompjuteru“, kaže Reimann.
Arhiva se u posljednjih deset godina znatno povećala. Trenutno se u arhivi nalazi oko 50 miliona kartica. Crveni krst je potragu za nestalim počeo odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata. Reimann kaže da je svaki četvrti Nijemac ili tražio nekoga ili je bio tražen. Mogućnost pronalaska neke osobe je bila ograničena: „Ranije nije bilo kompjutera. Rijetko je bilo i papira“.
Porodice nestalih vojnika su informacije o nestalim prvo pisale na običnom komadu papira. Vojnici, koji su se vraćali sa ratišta, također su popunjavali određene formulare i nadali se pomoći Crvenog krsta. Zahvaljujući tome je godišnje preko 16 miliona ljudi ponovo pronalazilo svoje najmilije.
Iskustva se primjenjuju i danas
Crveni krst je potragu za nestalim prilagodio vremenu. Stari način potrage više skoro i da nije u upotrebi. Reimann kaže da se danas pomoću „Restoring Family Links“ pokušava ponovo uspostaviti kontakt među familijama. Ova ponuda bi prije svega trebala pomoći izbjeglicama iz ratom zahvaćenih područja, kao što je Sirija, da pronađu svoje familije. „Često imamo posla sa izbjeglicama iz Afrike koje su na putu za Evropu koristile druge pomorske puteve od onih koje je koristila njihova rodbina“, kaže Reimann.
Mnoge familije su smještene u različitim zemljama. Crveni krst od prošle godine ovim osobama pokušava pomoći preko internet platforme . „Ova platforma daje mogućnost izbjeglicama da svoje najdraže traže i uz pomoć fotografija“, ističe Reimann. To je znatno poboljšanje pošto su u javnim registrima imena često bila pogrešno napisana. Umrežavanje 18 pretraživača je omogućilo stvaranje široke mreže traženja.
Pomoću fotografije nazad porodici
Na internet platformi „familylinks“ izbjeglice mogu podnijeti zahtjev za traženje neke osobe ili same objaviti informacije i fotografiju o traženoj osobi. „Izbjeglice nas ciljano traže i mole za pomoć“ kaže Reimann. Odabirom fotografija Crveni krst svakog mjeseca pravi plakat kojeg postavlja na vidnim mjestima u onim sredinama koje su poznate kao okupljališta izbjeglica i migranata. U posredovanju informacija se brinu radnici službe za traženje, a u Njemačkoj se na tom poslu nalazi 80 osoba.
Potraga za nestalim se danas vrši širom svijeta. „To posmatramo kao dio našeg zadatka koji je propisan Ženevskm konvencijom“ kaže Reimann. U potrazi za nestalim pomažu i manje organizacije ili crkve. Ipak, procjenjuje se da se da 800.000 od 1,3 miliona nestalih osoba od kraja Drugog svjetskog rata neće biti pronađeno. Međutim, potraga nikada neće biti prekinuta.
