Dezodoransi ili antiperspiranti postali su neizostavni dio našeg svakodnevnog života. Ovi proizvodi koriste se za kontrolu znoja i mirisa, a to nam je svakako potrebno jer se u našoj koži nalazi oko 3 miliona žlijezda znojnica, ali nažalost često nismo ni svjesni šta zapravo koristimo kada biramo dezodoranse ili antiperspirante, niti znamo kako ti proizvodi djeluju.
Mnogi od njih sadrže štetne sastojke koji dugotrajnom upotrebom mogu nepovoljno utjecati na naše zdravlje. Zbog toga su u nekim državama (Kanada, SAD) antiperspiranti stavljeni u kategoriju bezreceptnih lijekova (mogu se kupiti bez recepta, a dopuštena je upotreba samo u predjelu pazuha).
Međutim, postavalja se pitanje, ako su sastojci proizvoda 95% navodno “prirodni”, šta je s ostalih 5% koji ne postoje u prirodi? Tih 5% uključuju: razne konzervanse, zgušnjivače, stabilizatore i mirise. Ti sastojici koji nisu prirodni, svedeni su navodno na minimum, ali šta je s tim minimumom- šta ako on ustvari predstavlja ozbiljnu prijetnju po naše zdravlje ?
Miris našeg tijela
Naime, ljudi imaju prirodan miris tijela, neki intenzivniji nego drugi. To je drevni “miris” čija je izvorna svrha, smatra antropolog Louis Leakey, bila da ljude učini odbojnima životinjama koje bi nas mogle pojesti zbog istog.
Miris tijela temelji se na genetici i faktorima iz okoline, kao što je to recimo prehrana. Jedno istraživanje pokazalo je da ljudi koji jedu vegetarijansku ishranu imaju ugodniji miris od onih koji jedu meso. Studije poput ove korištene su kao protuargument teoriji da različite rase imaju karakteristične tjelesne mirise, a za koju neki antropolozi tvrde da propagira rasističke stavove.
Bilo da na tjelesni miris utječe rasa, prehrana ili neki drugi faktor, ljudi obično pokušavaju prikriti svoj prirodni miris- obično s obilnim nanošenjem parfema. I tako je to kroz cijelu historiju čovječanstva.
Međutim, tek je kasnih 50-ih prošlog stoljeća loš tjelesni miris postao stvarni socijalni tabu u većini zapadnih društava. A za to su zaslužne marketinške agencije koje su osmišljavale reklamne kampanje za prodaju dezodoransa. Te agencije iskoristile su nesigurnost potrošača sugerirajući da će postati izopćenici ako dezodoransom ne uspiju potpuno prikriti miris svog tijela. Uprkos činjenici da dezodoransi nemaju nikakav pravi povoljni utjecaj na ljudsko zdravlje, za razliku od sapuna i paste za zube, može se reći da su ove marketinške kampanje bile itekako uspješne u potpunom mijenjanju kolektivnog razmišljanja ljudi. U tome su donekle i uspjeli. Naime, danas su jedni od najprodavanjijh kozmetičkih proizvoda upravo dezodoransi i antiperspiranti.
Glavna funkcija sredstava za znojenje, ustvari je sprečavanje znojenja, a to se postiže uz pomoć sastojaka kao što su: soli aluminija, cinka ili cirkonija, ili njihovom ipak kombinacijom. Ti sastojci sužavaju pore znojnih žlijezda i blokiraju izvodne kanaliće znojnih žlijezda.
Mnoge aluminijeve soli djeluju iritirajuće i nadražujuće, što rezultira crvenilom i upalom kože. Ako su u spreju, ne preporučuje se njihovo udisanje jer dugotrajnom upotrebom mogu izazvati oštećenje pluća. Aluminij se također povezuje s Alzheimerovom bolesti. Cirkonijeve soli opasne su ako se udišu, pa se zbog toga ne koriste u aerosolima u EU i SAD-u (dolaze u “sigurnijoj” varijanti – u stikovima, gelovima i roll-onima).
Aluminij je opasan po zdravlje
Mišljenja naučnika ipak su podijeljena. Do sada još nije dovoljno istražen, ali pokazalo se da u većim dozama ima izrazito štetno djelovanje na zdravlje čovjeka;
Međutim, činjenicu da aluminij predstavlja ogromnu opasnost nije niti u jednom istraživaju službeno utvrđeno. A u današnje vrijeme, kada je sve oko nas zagađeno i loše utječe na naš organizam, teško je reći koliki je postotak utjecaja bilo čega oko nas. Činjenica jeste da su aluminijske soli u upotrebi kao antiperspirantni aktivni sastojci već više od jednog stoljeća, te su se pokazali relativno sigurnima tokom ovog dugog razdoblja. Sigurnost tih sastojaka je potvrđena po mnogim istraživanjima, pa tako i onih nezavisnih institucija poput Njemačkog federalnog instituta za istraživanje raka (Naional Cancer Institute- NCI) i američkog instituta za hranu i lijekove ( Food and Drug Administration- FDA), koja reguliše zakonitosti u području prehrane, kozmetike i medicine.
Međutim, sasvim je jasno da dezodoransi i antiperspirati predstavljaju rizik s kojima se većina žena spremna nositi- ali nije li rizik prevelik?! Na svu sreću, olakšavajuća okolnost predstavlja činjenica da postoje kozmetičke kompanije, koje su na zadovoljstvo svojih kupaca spremne ipak ponuditi širok asortiman proizvoda koji će svako moći za sebe pronaći proizvode prema svojim uvjerenjima, sklonostima i željama.
Kako god bilo, sve što “predstavlja sukob” s prirodnim funkcijama tijela, bilo da je to zaustavljanje znojenja ili utjecaj na hormonalnu ravnotežu, treba izbjegavati- to je jedina 100% sigurno rješenje za otklanjanje straha i izbjegavanje opasnosti, bolesti koje ova vrsta proizvoda, potrebe nosi sa sobom.
Bezbjedni savjeti:
– Prilikom tuširanja koristite antibakterijski sapun. On će smanjiti količinu bakterija na koži i sprečiti nastajanje neugodnih mirisa.
– Poslije tuširanja tijelo obrišite pamučnim peškirom koji dobro upija, tako da vam nijedan dio tijela ne ostane vlažan. Naročito obratite pažnju na prepone i pregibe. Bakterije koje izazivaju neugodne mirise teže se množe na suhoj koži.
– Mijenjajte odjeću što češće. Čista odjeća od prirodnih materijala doprinosi smanjenju neugodnih mirisa.
– Ne pretjerujte s ljutim papričicama i začinjenom hranom, to podstiče znojenje. Aroma crvenog ili bijelog luka može se zadržati u znoju čak dva dana, a i crveno meso pojačava neugodan miris tijela.
– Poslije svakog tuširanja ispod pazuha nanesite dezodorans (koji ne sadrzi aluminij!), jer ne začepljuje pore i ne remeti rad žlijezda.
– Stres takođe pojačava znojenje. Ako se prekomerno znojite, isprobajte recept koji posebno djeluje na području ispod pazuha: legnite i opustite se. Kada ležite na leđima, znojenje će se smanjiti ili potpuno prestati.
Aluminij iz dezodoranasa:
1. povećava rizik od pojave karcinoma dojke,
2. Alzheimerova bolest;
3. karcinoma kože;
4. izaziva ozbiljna oštećena jetre;
5. slab imunološki sistem;
6. smanjuje plodnost;
7. narušava hormonsku ravnotežu;
8. predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš; npr. može reagirati sa slobodnim hlorom i stvoriti dioksin koji je izrazito toksičan;
10. vrlo je stabilan i sporo se izlučuje iz organizma
Izbjegnite neugodne mirise i rak dojke!
U ljetnom periodu znojenje ne može da se izbjegne, jer organizam mora da izbacuje suvišnu tečnost kako bi održao optimalnu tjelesnu temperaturu. Međutim, može se izbjeći odnosno smanjiti pojava neprijatnih mirisa. Evo nekoliko stvari koje i sami možete uraditi koristeći prirodne sastojke…
X Soda bikarbona potpomaže isparavanje znoja. Ako pomiješate sodu bikarbonu s malo kukuruznog brašna i dodate nekoliko kapi eteričnog ulja, dobićete dezodorans omiljene mirisne note. Poslije tuširanja peškirom dobro osušite kožu pazuha i na njega nanesite mješavinu vlažnim peškirićem. Kožu pazuha ne ispirajte nakon toga.
X Tečni dezodorans možete da napravite ako pomiješate aloja vera gel s malo vode, kašičicom glicerina i nekoliko kapi eteričnog ulja. Dobijenu mješavinu prebacite u čistu flašicu s raspršivačem i dobro promućkajte prije svake upotrebe.
SAVJET PLUS
Koristite antiperspirant
Većina žena misli da je antiperspirant drugi naziv za dezodorans. Istina je da se oba proizvoda koriste za neutralisanje neprijatnog mirisa usljed prekomjernog znojenja, ali među njima ima i razlika.
Antiperspiranti sadrže sastojke koji blokiraju pore na koži i sprječavaju znojenje, dok dezodoransi samo eliminišu neprijatne mirise. Tako antiperspiranti imaju dugotrajnije dejstvo, a dezodoranse treba nanositi nekoliko puta u toku dana.
