Sustavno liječenje ljekovitim biljem, barem u Europi, započelo je kad je grčki liječnik Dioskorid, koji je živio u prvom stoljeću n. e., napisao enciklopediju De materia medica (O ljekovitim tvarima).
Ta je enciklopedija idućih 1 600 godina bila glavni farmakološki priručnik. Do 21. stoljeća upoznali smo se i s biljem iz udaljenih područja, a na metro-portal.hr izdvojili su 9 koje liječe gotovo sve naše boljke.
1. Zlatni korijen (Rhodiola rosea) – biljka koja prirodno raste u sjevernoj Aziji, a u medicinske svrhe koristi se njezin korijen. Ima višestruke koristi, kao što su povećanje izdržljivosti, kondicije, poboljšava mentalnu bistrinu i koncentraciju, imunološki sustav, kao i seksualne funkcije. Povijest korištenja u medicinske svrhe duža joj je od 2000 godina. Kineski carevi slali bi ekspedicije u planine kako bi nabavili rhodiolu za potrebe kraljevske palače.
Kasnih 1980-ih značajno je porasla potražnja za preparatima R. rosee. Došlo je do pretjeranog prikupljanja divljeg biljnog materijala, te je kvaliteta i efektivnost preparata počela opadati. Znanstvena istraživanja otkrila su da se u izradi preparata koriste druge vrste roda Rhodiola (koje također sadrže salidrozide) i na taj način su se patvorili preparati R. rosee.
2. Bobice goji (Lycium barbarum) – travari Kine, Tibeta i Indije koristili su ovu biljku tisućama godina. Smatra se da bobice goji produžuju život i poboljšavaju zdravlje. Bogate su antioksidansima, poboljšavaju imunitet i cirkulaciju te štite jetru. U tradicionalnoj kineskoj medicini bobice se jedu sirove, piju kao čaj ili tekući ekstrakt.
3. Odoljen ili valerijana – osnovne tvari važne za biološko djelovanje su valepotrijati koji se nalaze u podzemnim dijelovima biljke. Aktivne tvari u biljci djeluju umirujuće, te pomažu kod nesanice, nemira, tjeskobe. Pacijenti koji su uzimali ekstrakt korijena ove biljke brže su tonuli u san, rjeđe su se budili u toku noći, a ujutro nakon ustajanja nisu se osjećali umorno i omamljeno. Odoljen ublažava simptome stresa, razdražljivost, nervozu, preveliku psihičku aktivnost. Pomaže osobama koje se teško isključuju od svakodnevnih briga. Čaj od odoljena uspješno se koristi kod svih živčanih bolesti.
4. Isusova kruna ili pasiflora – za liječenje se koristi cijeli nadzemni dio biljke za vrijeme cvatnje. Pomaže kod nesanice, prenapornog intelektualnog rada, neurastenije i drugih živčanih poremećaja te uspješno pomaže liječenju alkoholizma jer izvrsno smiruje. Osim nesanice, djeluje kod psihičke prenadraženosti, brige, neraspoloženja. Pasiflora poboljšava cirkulaciju, regulira visoki krvni tlak izazvan psihogenim uzrocima te ublažava simptome PMS-a i probleme u menopauzi jer otklanja grčeve i spazam glatke muskulature.
5. Kopriva – raste u Europi, Africi, Aziji i Sjevernoj Americi. Kopriva se još u Grčkoj koristila za masažu protiv reumatskih bolova, pa odatle u narodu udomaćeno neobaziranje na njeno žarenje prilikom nasumičnog dodira. Kopriva utječe na izmjenu tvari i u organizmu potiče izlučivanje probavnih sokova te olakšava metabolizam masti. Sadrži puno klorofila, minerala (kalcija, kalija, željeza i fosfora) i vitamina (C i A). Flavonoidi koje sadrži pozitivno djeluju na naš organizam, ekstrakt korijena koristi se protiv opadanja kose, a zbog količine željeza ima pozitivan učinak na stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Osim toga dobra je i za prostatu.
6. Kava kava – biljka kava-kava sve više privlači pozornost zbog svojega dobrog anksiolitičkog učinka. O njoj se govori kao o super-biljki jer bi možda mogla zamijeniti benzodiazepine. Naime, dok benzodiazepini mogu izazvati ovisnost, dovesti do smetnja pamćenja i pogoršati depresiju, dotle kava-kava otklanja anksioznost, poboljšava raspoloženje i kognitivne funkcije, a sve to bez razvoja ovisnosti. Istraživač na otoku Fiji, Levin, još je davne 1884. godine zapazio da kava-kava “bistri um i izoštrava mentalne sposobnosti”. Naime, korijen biljke kava-kava na pacifičkim se otocima tisućljećima rabi za pripremu napitka uz tradicionalni religiozni obred koji umiruje i opušta.
7. Cimet – ovaj poznati začin ne popravlja samo okus hrane. Studije su pokazale da cimet ima slična svojstva kao inzulin, stoga pomaže regulaciji i stabilizaciji šećera u krvi. Otkriveno je da mješavina meda i cimeta liječi mnoge bolesti. Po ajurvedskim tradicijama, cimet se također koristi za poboljšanje probave i cirkulacije te za olakšanje simptoma prehlade.
8. Konopljika (Eupatorium cannabinum) – Ova biljka osobito je korisna za ženske probleme. Konopljika ne sadrži hormone, a njeno djelovanje se temelji na smanjenju lučenja prolaktina putem dopaminergičkih neurona, čime uspostavlja ravnotežu progesterona i estrogena u menstrualnom ciklusu – smanjuje estrogen, FSH i prolaktin, a povećava progesteron. Drugim riječima pomaže prilikom pms-a, menstrualnih ciklusa, a neki čak smatraju da liječi neplodnost kod žena.
9. Vražja kandža – iz južnoafričkih pustinja dolazi biljka Vražja kandža (lat. Harpagophytum procumbens) čiji je korijen mnogim ljudima ublažio tegobe s kostima i zglobovima. U 19 st. kolonijalisti su je donijeli u Europu, gdje je postala popularno sredstvo protiv artritisa. Istraživanjem njezinih aktivnih sastojaka utvrđeno je da sadrži tvar harpagozid koja smanjuje upalne procese u zglobovima na način da potiče uklanjanje toksina nakupljenih oko zglobova. Za razliku od antireumatika koji se često koriste u liječenju artritisa i osteoartritisa s ciljem smanjenja bolova ali koji isto tako mogu i oštetiti hrskavicu te uzrokovati nadražaj crijeva i krvarenje, vražja kandža štiti hrskavicu, podmazuje zglobove te također smanjuje bolove i povećava pokretljivost zglobova i to bez nuspojava. Redovitom primjenom vražje kandže potreba za lijekovima protiv bolova se smanjuje.
Napomena: Kao što je to slučaj sa svim preparatima koji se koriste u medicinske svrhe, tako i ljekovito bilje treba koristiti pažljivo, uz stručan savjet i, naravno, u razumnoj mjeri. Osim toga, imajte na umu da za neke bolesti zasad nema lijeka.
