Kada je mlada Amerikanka Kala Looks u januaru 2015. rodila blizance, Levija i Coltona, bila je presretna. No, tri mjeseca kasnije, uslijedio je šok, jer je Leviju dijagnosticirana teška kombinirana imunodeficijencija (SCID).
Djeca oboljela od te bolesti imaju toliko narušen imunološki sistem da mogu živjeti isključivo u sterilnim uvjetima unutar zaštitnog balona, koji ih štiti od potencijalno smrtonosnih infekcija. Kad su ljekari, kao jedinu mogućnost, ponudili eksperimentalnu gensku terapiju u Dječjoj bolnici u Bostonu, Kala i njezin suprug Philip su spremno pristali. Gotovo dvije godine nakon eksperimentalne terapije, mali Levi zdrav je dječak koji uživa u igri s blizancem Coltonom.
Gentska terapija prvi je put primijenjena još 1990., a taj oblik liječenja najavljen je kao revolucija u medicini koja će dovesti do izlječenja niza genetskih oboljenja pa čak i raka. No, zbog smrtnog slučaja tokom jednog kliničkog pokusa u SAD zaustavljeni su svi pokušaji gentskog liječenja.
Gentska terapija 2.0
Pojednostavljeno, gentska terapija zamjena je defektnog gena zdravim. Pritom se zdravi gen umeće pomoću retrovirusa koji su tako modificirani da ne mogu izazvati bolest. No, ovakav pristup nije bez opasnosti, jer imunološki sistem bolesnika može reagirati na unošenje virusa, ponekad uz potencijalno smrtonosnu imunološku reakciju.
Srećom, posljednjih su godina riješili osnovne probleme vezane uz gentsku terapiju pa su sada u toku klinički pokusi za 40 – 50 bolesti, navodi MIT Technology Review, najstariji tehnološki časopis na svijetu.
U svom tradicionalnom godišnjem pregledu, taj ugledni časopis uvrstio je “gentsku terapiju 2.0” kao jednu od 10 najvažnijih tehnologija koje će idućih godina izmijeniti našu svakodnevicu.
Među 10 novih obećavajućih tehnologija, MIT Technology Review ističe i one koje bi u idućih 10 do 15 godina ljudima s ozlijeđenom leđnom moždinom omogućile da vrate kontrolu nad paraliziranim udovima. Tako je tim neuronaučnika, pod vodstvom dr. Grégoirea Courtinea iz Švicarske federalne politehničke škole u Lausannei (EPFL), razvio neuroprotezu pomoću koje je ozlijeđeni nečovjekoliki majmun vratio kontrolu nad paraliziranom nogom.
Atlas ljudskih stanica
Ta neuroproteza služi kao bežični most između mozga i donjeg dijela leđne moždine, te tako premošćuje ozljedu.
Technology Review velike nade polaže i u Atlas ljudskih stanica. Riječ je o izvanrednom tehnološkom poduhvatu čiji je cilj mapirati i opisati svaku stanicu u ljudskom tijelu, stvarajući time veliki atlas koji bi mogao preobraziti znanstveno razumijevanje čovjekova rasta i nastajanja bolesti.
Donedavno je naučna spoznaja o stanicama bila ograničena na ono što se može zaključiti promatranjem pod mikroskopom ili genetskom analizom grupiranih stanica.
Face ++
No, tehnološki je napredak doveo do toga da naučnici danas mogu izdvojiti individualne stanice iz različitih tkiva i organa, analizirati njihova svojstva, te zatim mjeriti i opisati koje se molekule u njima stvaraju.
Kako bi se mapiralo svih 37,2 bilijuna stanica u ljudskom tijelu, naučnici iz SAD, Velike Britanije, Švedske, Izraela, Nizozemske i Japana udružili su se u međunarodni konzorcij.
– Vidjet ćemo neke stvari koje smo očekivali, ali siguran sam da će biti potpuno novih otkrića. Očekujem iznenađenja – kaže Mike Stubbington s britanskog Instituta Sanger, jedan od pokretača projekta. Među pokretačima projekta je i Institut Broad, zajednički institut MIT-a i Harvarda u Bostonu, ali i novi Biohub u Kaliforniji, koji su 2016. utemeljili Mark Zuckerberg i njegova žena Priscilla Chan. Atlas će biti dostupan u cijelom svijetu, a naučnici se nadaju da će unaprijediti razumijevanje niza bolesti, uključujući i neurodegenerativna oboljenja i rak.
Među revolucionarnim tehnologijama je i “plaćanje pomoću lica”, koju je razvila kineska start-up kompanija Face ++ za potrebe nadzora, ali i za praktičnu namjenu.
Ta se tehnologija već koristi u nekoliko popularnih aplikacija. Primjerice, koristeći svoje lice kao vjerodajnicu moguće je obaviti prenos novca preko Alipaya, mobilne aplikaciju za plaćanje koju koristi više od 120 miliona ljudi u Kini. Nadalje, Didi, kineska inačica Ubera, koristi Face ++ kako bi putnicima omogućila potvrdu da je osoba za volanom legitimni vozač.
Izumi koji će nam izmijeniti živote
– Samovozeći kamioni: kamioni bez vozača koji će biti dostupni u idućih pet do 10 godina
– Praktični kvantni kompjuteri: kompjuteri nevjerovatne snage koji će biti dostupni za četiri-pet godina
– Selfie 360 stepeni: jeftine kamere koje otvaraju novu eru u fotografiji, a dostupne su već sada
– Vruće solarne ćelije: novi solarni uređaji mogli bi stvarati jeftinu energiju u idućih 10 do 15 godina
– Podržano učenje: strojevi sami uče kako bolje obavljati zadatke, eliminirajući tako potrebu za programerom
– Botnet stvari: mreža računala, često pod kontrolom jednog kontrolnog poslužioca, u koje su ubačeni automatizirani programi za ostvarivanje određenih zadataka.
