Depresija ili duševna potištenost je biopsihosocijalni poremećaj koji izaziva psihičke i fizičke smetnje, trajnu tugu, potištenost, bezvoljnost, strah i pesimizam. Naziv je dobila po latinskoj riječi depresio odnosno deprimere, što znači potisnuti, udubiti, potlačiti. Kao bolest i psihička tegoba, depresija je stara koliko i čovječanstvo, no vrhunac je postigla upravo u današnje vrijeme. Stotine miliona ljudi širom svijeta pati od ove bolesti, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem.
Kao i svako drugo raspoloženje, depresija je uzrokovana radom mozga. Tomografski snimci pokazuju da su u slučaju depresije neki dijelovi mozga jednostavno izbačeni iz pogona, što se dešava zbog viška ili nedostatka određenih tvari u mozgu ili pak smanjenja broja živčanih ćelija u centrima za raspoloženje. Uzroci depresije mogu biti različiti. Može se raditi o genetskoj sklonosti promjenama raspoloženja, predmenstrualnoj depresiji uzrokovanoj teškim iskustvima ili stresnim situacijama, pa čak i sezonskoj potištenosti. Osim toga, uzrok depresije mogu biti i lijekovi za liječenje nekih zaraznih, srčanih i zloćudnih bolesti, kao i lijekovi sa psihoaktivnim djelovanjem.
Osim psihičkim, depresija može biti popraćena i fizičkim smetnjama, kao što su glavobolja, vrtoglavica, osjećaj pritiska u vratu ili prsima, lupanje srca, učestalo mokrenje, bol u donjem dijelu trupa, poremećaji spolnih funkcija kao i opći nedostatak energije. U vrlo teškim slučajevima depresije mogu se javiti psihotični simptomi, kao što su halucinacije, odnosno priviđenja ili, pak, sumanutost (pogrešno uvjerenje o vanjskoj stvarnosti koje se zasniva na netačnom zaključivanju).
Depresija se liječi tako da se na razne načine poboljša raspoloženje. To se može postići čak i zdravom ishranom kojom se stimulira živčani sistem i potiče živahnost. Za postizanje dobrog raspoloženja važna je i dovoljna količina sna, izbjegavanje prekomjernih količina alkohola i kofeina, te pojačana fizička aktivnost uz redovno vježbanje i opuštanje. S obzirom da stresne situacije direktno utječu na pojavu depresije, ublažavanje stresa također je jedan od načina liječenja depresije. Ublažavanje stresa podrazumijeva i smanjivanje samokritičnosti i ne postavljanje previsokih kriterija. Osim toga za depresivne osobe od izuzetne je važnosti da imaju podršku okoline, a prvenstveno onih najbližih.
TERAPIJA BILJEM
ČAJ OD PLJUSKAVICE
POTREBNO: 1 kašika pljuskavice, 2,5 dl kipuće vode i 1 kašika meda
Usitnjene suhe cvjetove i listove pljuskavice preliti kipućom vodom i pokriveno ostaviti da odstoji 10 – 15 minuta. Tekućinu procijediti i zasladiti medom i uzimati 2 – 3 puta na dan tokom 4 – 6 sedmica.
VINO OD PLJUSKAVICE
POTREBNO JE: 1 kašika pljuskavice, 2 dl vina + 2 dl vode, 1 – 2 kašike meda
Usitnjene suhe cvjetove i listove pljuskavice preliti vodom i vinom, zakipiti, umiješati med i lagano kuhati 5 minuta. Tekućinu procijediti i 4 – 6 sedmica uzimati malo-pomalo tokom dana.
Zbog moguće preosjetljivosti kože na sunčevo svjetlo, preporučuje se nakon 6 sedmica redovnog uzimanja pripravaka od pljuskavice napraviti pauzu od 3 – 4 sedmice.
ČAJ OD IMELE
POTREBNO: 5 kašika imele i 5 dl hladne vode
Usitnjenu suhu imelu preliti hladnom vodom i pokriveno ostaviti da odstoji 10 – 12 sati ili preko noći. Tekućinu procijediti i 4 – 6 sedmica uzimati u gutljajima tokom dana.
ČAJ OD HMELJA
POTREBNO: 1 kašika češerića hmelja, 3 dl kipuće vode i 1 kašika meda
Usitnjene suhe češeriće hmelja preliti kipućom vodom, pokriveno ostaviti da odstoji 10 – 15 minuta i procijediti. Čaj zasladiti medom i uzimati 2 puta na dan tokom 4 – 6 sedmica.
ČAJ OD ODOLJENA
POTREBNO: 1 kašika korijena odoljena, 3 dl hladne vode i 1 kašika meda
Usitnjeni suhi korijen odoljena preliti kipućom vodom, pokriveno ostaviti da odstoji 20 – 30 minuta i procijediti. Čaj zasladiti medom i uzimati 2 – 3 puta na dan tokom 4 – 6 sedmica.
ČAJ OD MATIČNJAKA
POTREBNO: 1 kašika listova matičnjaka, 2,5 dl kipuće vode i 1 kašika meda
Usitnjene suhe listove matičnjaka, ili dvostruko više svježih, preliti kipućom vodom, pokriveno ostaviti da odstoji 20 – 30 minuta i procijediti. Čaj zasladiti medom i uzimati 2 – 3 puta na dan tokom 4 – 6 sedmica.
TINKTURA OD IĐIROTA
POTREBNO: 30 g podanka od iđirota i 8 dl rakije
Usitnjeni suhi podanak iđirota staviti u staklenku, preliti rakijom i zatvoreno ostaviti da odstoji 2 sedmice, uz povremeno protresanje. Tekućinu procijediti, uzimati 2 – 3 puta na dan po 20 kapi, u malo vode ili na kocki šećera.
ČAJNA MJEŠAVINA PROTIV DEPRESIJE
POTREBNO: 50 g pljuskavice, 50 g korijena odoljena, 50 g lazarkinje, 50 g listova metvice, 50 g cvjetova lavande, 30 g listova matičnjaka, 30 g češerića hmelja, 30 g podanka iđirota, 30 g šipka, 2,5 dl kipuće vode i kašika meda.
Usitnjeno suho bilje pomiješati, a 1 kašiku čajne mješavine preliti kipućom vodom, pokriveno ostaviti da odstoji 15 – 20 minuta i procijediti. Čaj zasladiti medom i uzimati 4 – 6 sedmica 2 – 3 puta na dan.
KUPKA PROTIV DEPRESIJE
POTREBNO: 30 kapi lavande, 20 kapi limuna, 10 kapi jasmina i 1 kašika mlijeka
Eterična ulja umiješati u mlijeko i sve zajedno dodati u kadu napunjenu toplom vodom. U vodi ostati 15 minuta, a nakon kupke tuširanje nije potrebno.
MASAŽA PROTIV DEPRESIJE
POTREBNO: 5 kapi bergamota, 5 kapi sandala i 2 kašike bademovog ulja
Eterična ulja umiješati u bademovo ulje, te ulje nježnom masažom nanijeti na tijelo.
ISHRANA
LIMUN – Velika količina vitamina C u limunu jača imunitet i suzbija infekcije, a otpornost na bolesti donosi i dobro raspoloženje. Osim nervoze i umora, simptomi nedostatka vitamina C su tjeskoba i depresija.
GRAH I GRAŠAK – Mahunarke su bogate vitaminom B1 koji povoljno djeluje na živce te ugljikohidratima koji snabdijevaju živce energijom potrebnom za normalan rad nervnog sistema. Zbog toga su porcija graha ili graška brza pomoć protiv depresije.
SJEMENKE SUNCOKRETA – Kod osjećaja unutrašnje napetosti najbolje je opustiti se uz šaku suncokretovih sjemenki. One su bogate magnezijem koji svojim umirujućim djelovanjem utječe na rad i biološke procese važne za raspoloženje.
ČOKOLADA – Poznato je da čokolada, a posebno crna, potiče izlučivanje serotina te da ima prirodno umirujuće antidepresivno djelovanje. Međutim, dokazano je da samo mala količina čokolade povećava nivo serotina i ublažava depresiju.
LJUTA PAPRIKA – Loše raspoloženje najbolje se može otjerati ljutom paprikom, feferonima ili čilijem. Naime, ljuta paprika sadrži alkaloid kapsaicin koji joj daje ljutinu, a lagano pečenje u ustima izaziva izlučivanje serotina koji suzbija depresiju.
TJESTENINA – To je jedan od primarnih izvora složenih ugljikohidrata koji povećavaju nivo serotina i ublažavaju depresiju. Međutim, ako se tjestenina uzima zajedno s hranom koja obiluje bjelančevinama, kao što su jaja, mlijeko, mliječni proizvodi te riba i meso, bjelančevine sprječavaju razgradnju ugljikohidrata i stvaranje serotina.
BANANE I MLIJEKO – To su namirnice bogate triptofanom iz kojega nastaje serotin ili “hormoni sreće”. Ako se uzimaju zajedno, izvrsno su sredstvo za suzbijanje depresije i poboljšanje raspoloženja.
JAJA – Umjesto uzimanja antidepresiva, bolje je pojesti porciju jaja na oko. Jaje, a posebno žumanjak, bogat je izvor važnih aminokiselina koje djeluju posebno umirujuće i suzbijaju depresiju.
ZOBENE PAHULJICE – Zob je bogata, za živce, raznim bjelančevinama i vitaminom E, a posebno cinkom koji umiruje i jača živce, te ublažava depresiju.
ŠPINAT I KELJ – Špinat i kelj su bogati folnom kiselinom koja djeluje kao prirodni antidepresiv. Istraživanja su pokazala da pomanjkanje folne kiseline znatno pridonosi nastanku depresije.
BIJELI LUK – Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovno uzimaju bijeli luk u prirodnom obliku ili u obliku gotovih pripravaka manje su podložni psihičkim smetnjama pa tako i depresiji.
PIVSKI KVASAC I SMEĐA RIŽA – Vitamin B kompleks je iz grupe B vitamina topivih u vodi, a nazivaju se i “moralnim vitaminima” jer su prirodni lijek protiv stresa. Nužni su za pravilno funkcioniranje živaca, a njihovo pomanjkanje uzrokuje umor, nervozu i depresiju. Osim pivskog kvasca, bogat izvor vitamina je smeđa riža. S obzirom da su topivi u vodi, i voda u kojoj se riža kuhala dobar je izvor B vitamina.
