Sa zanimljivim imenom S/2004 N 1, mali, 20 kilometara širok, komad stijene postao je četrnaesti mjesec koji je identifikovam oko gigantske planete Neptun. Malo bliže domu, nastavlja se debata o tome koliko Zemlja zapravo ima “mjeseca”, međutim, postoji jedan čiji identitet nikako ne može biti problematičan.
Vidjeli su ga svi ljudi koji su ikada živjeli i bez njega, naša planeta i životi bili bi znatno drugačiji.
Ukoliko živite pored obale onda ste sigurno upoznati sa jednim vizuelnim efektom Mjeseca koji ima popriličan uticaj na naše živote. Svi objekti ispoljavaju gravitacijsko privlačenje na druge objekte i u pitanju je sila gravitacije Zemlje koja drži Mjesec u njenoj orbiti.
Mjesec takođe ima svoju silu gravitacije koja stvara podrhtavanje na Zemlji i stvara plimu, a najviša plima od 16.2 metra zabilježena je u Kanadi.
Nije samo voda na Zemlji ta na koju utiče plima – zemlja se takođe izobličuje za metar ili dva.
Bilo bi razumno pomisliti da plimsko ispupčenje na Zemlji koje stvara Mjesec stoji direktno između dva objekta. Međutim, usljed rotacije Zemlje i odbijanja materijala da se pomjera, ovo ispupčenje se zapravo povlači malo ispred mjeseca.
Gravitacija ove ekstra „čvoruge“ daje malo ubrzanje mjesečevoj orbiti što dovodi do njegovog ubrzanja.
Kada se nešto ubrza u orbiti, njegova orbitalna visina se povećava. U slučaju Mjeseca, on se udaljava od nas 3.78 centimetara svake godine ali isto tako se usporava rotacija Zemlje za 4 sata svakih milijardu godina.
Ovo nažalost neće dovesti do dužih dana zato što ovaj „rat“ povlačenja između Zemlje i Mjeseca može imati razorne efekte – za par milijardi godina.
Zemlja je poput džinovskog tanjira koji se vrti na vrhu motke mađioničara i, poput tanjira, ako se vrti presporo, ona će početi da podrhtava i kako ono bude povećavalo, vremenom će pasti sa motke.
Ovo zapravo znači da ukoliko Zemlja previše uspori njeno prirodno podrhtavanje može postati ekstremno.
Ovo će dovesti do ekstremnijeg pomjeranja polarnih osa – što će stvoriti znatno ekstremnija godišnja doba.
Vrlo je vjerovatno da će ljudi preživjeti takav događaj zato što smo sposobni da se brzo adaptiramo. Ekosistem planete, sa druge strane, možda će imati problem sa evoluiranjem. Ovo bi moglo da znači da bi on podlijegao izuzetno vrućim ljetima i ledenim zimama.
Ukoliko se za par milijardi godina, prije nego što Sunce umre, desi ovakav scenario, Mjesec bi mogao da postane naš neprijatelj.
