Ovo je bio prvi put od 1939. godine i nacističkog proglasa da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.
U okviru kampanje „Stop Genocide Denial“ danas je počelo obilježavanje „Dana bijelih traka“ čiji je cilj borba za prava civilnih žrtava na sjećanje, komemoracije i memorijale tamo gdje im se to zabranjuje na osnovu etničke pripadnost.
„Istovremeno na ovaj način javnost se još jednom podsjeća na stradanje 266 žena i djevojčica iz Prijedora ubijenih tokom 1992. godine“, izjavio je za agenciju Anadolija Edin Ramulić, predstavnik Udruženja porodica žrtava ‘Izvor’ iz Prijedora.
Prema njegovim riječima obilježavanje „Dana bijelih traka„ danas počinje u Hrvatskoj, a za 23. maj u Prijedoru je zakazano postavljanje instalacije na centralnom gradskom trgu s bijelim vrećama na kojima će biti ispisana imena ubijenih prijedorskih žena i djevojčica.
„Jutros smo bili na razgovoru u policiji i očekujemo da nam ove godine neće biti zabranjeno da obilježimo sjećanje na nevine žrtve“, istakao je Ramulić.
Kazao je da se, uz znak sjećanja na nevine žrtve, ovom akcijom „pokušava ponovo skrenuti pažnja na ustrajno negiranje zločina počinjenih u Prijedoru od strane lokalne vlasti, predvođene gradonačelnikom Markom Pavićem“.
„Kampanjom želimo ukazati na policijske zabrane komemorativnih skupova žrtvama i odbijanje gradskih vlasti da dozvole izgradnju memorijala civilnim žrtvama u Prijedoru i na lokaciji logora smrti u Omarskoj. Prošle godine, na zahtjev gradonačelnika policija je u Prijedoru 23. maja zabranila obilježavanje stradanja 266 žena i djevojčica, na dvadesetu godišnjicu od kako su ubijene ili nestale. Potom je zabranila i okupljanje u povodu Dana ljudskih prava 10.decembra. Kompanija Mittal je u više navrata, također, na zahtjev lokalnih vlasti, onemogućila bivšim zatočenicima ali i stranim studentima i profesorima, da posjete bivši logor Omarska’, navedeno je u pozivu javnosti da podrže „Dan bijelih traka“, te istaknuto:
‘Skupština opštine Prijedor je u junu 2012.godine izglasala sramne i prijeteće zaključke u kojima dovode u pitanje djelovanje, ali i bezbjednost aktivista u osam udruženja okupljenih u Odbor za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih ljudi opštine Prijedor. Skupština je, između ostalog, od policije zatražila zabranu komemoracija i krivično gonjenje aktivista udruženja koja okupljaju žrtve“.
Podsjećamo, simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesprskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.
Inače, to je bio prvi put od 1939. godine i nacističkog proglasa, a po kojem su poljski Jevreji morali nositi žute trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.
Položaj civilnih žrtava u Prijedoru se, ističu iz „Izvora“ ,od prošle godine nije promijenio nabolje, te nastavljaju sa borbom za prava i jednakost svih ljudi.
„Nažalost, Prijedor nije jedini primjer, postoje brojne druge sredine gdje se prema civilnim žrtvama vrši diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti. Ova kampanja će poslužiti da se imenuju i druga mjesta gdje se žrtvama krše prava od strane vlasti“, navode organizatori kampanje.
„Cilj ovogodišnje kampanje, ističu, je da pokažemo gradskim vlastima u Prijedoru i drugim sličnim sredinama, da njihove zabrane ne mogu spriječiti dobre ljude u državama bivše Jugoslavije i širom svijeta da se sjećaju žrtava zločina i svjedoče o njihovom stradanju.Ove godine posebno želimo ukazati na stradanje nedužne djece i maloljetnih osoba u ratu, bez obzira na njihovu nacionalnost. Želimo da pokažemo da suosjećanje može da slomi etničke barijere, i da, barem kad su djeca u pitanju, možemo da se sjećamo i suosjećamo sa žrtvama koje ne pripadaju “našoj strani”, pojašnjavaju organizatori kampanje.
Na poziv upućen građanima da pošalju video ili fotografiju s imenom i prezimenom jednog ubijenog djeteta ili maloljetne osobe, Ramulić je rekao da je stiglo veliki broj takvi zapisa koji će u narednim danima biti objavljeni.
Od 23. do 31. maja na području Prijedora biće održano nekoliko manifestacija u znak sjećanja na bošnjačke i hrvatske žrtve tokom rata, a u završnicu kampanje uključit će se i mreža omladinskih organizacija iz cijele BiH; „Jer me se tiče“.
„Na dan 31. maja, predat ćemo gradskim vlastima listu zahtjeva u kojima tražimo izjednačavanje prava porodica žrtava i preživjelih u Prijedoru bez obzira na njihovu nacionalnost“, saopštili su ogranizatori.
