Mlijeko je hrana bogata esencijalnim vitaminima i mineralima.
Može se divno koristiti u bašti kao đubrivo, kao pesticid ili za čišćenje alata.
Kada vaši usevi dobiju ono što im treba, oni će vas bogato nagraditi.
Zahvaljujući YouTube kanalu Lekovite Biljke, saznajte više o tome kako koristiti mlijeko u bašti za povećanje žetve u ovom članku.
Kao đubrivo
Zahvaljujući visokom sadržaju kalcijuma, mleko se može koristiti kao prirodno đubrivo.
Posebno je namijenjen biljkama koje su sklone truljenju, kao što su tikvice, paradajz i paprika.
Takođe je bolje koristiti hladno, punomasno mleko jer je hranljivije.
Da biste napravili mliječno đubrivo, koristite bocu i pomiješajte jednake dijelove mlijeka i vode.
Protresite, a zatim probušite vrh boce i koristite ga za zalijevanje biljaka.
Osim toga, prema nekim stručnjacima, mlijeko je odlično folijarno gnojivo koje omogućava veće listove i veće plodove.
Čudesna ishrana za krastavce, papriku i paradajz
Ovom mliječnom namirnicom možete tretirati krastavce tokom plodonošenja.
Iznenadit ćete se kakvog su okusa i koliko će vam novih plodova donijeti zahvaljujući njima.
Trebamo:
mlijeko i voda u omjeru 1:2
pristup:
Sve izmešati i preliti na korenje.
Za jednu biljku trebat će vam oko 200 ml ovog rastvora.
Dozu možete prilagoditi sebi.
Uvijek je dovoljno paziti na omjer pojedinačnih komponenti, odnosno potrebne su vam dvije mjere vode za jednu meru mlijeka.
Za zaštitu bilja
Mlijeko se može koristiti i kao sprej, posebno za grinje, lisne uši i druge male parazite.
Prema nekim istraživanjima, ovi insekti ne mogu “svariti” ogromnu količinu šećera sadržanog u mlijeku, pa ih ubija.
Ovo je posebno tačno kada se koristi punomasno mleko razblaženo sa 50% vode.
Protiv biljnih gljivica i plijesni
Vrlo često, uprkos našim naporima, biljke mogu uvenuti i ne biti sjajne kao što bismo zamislili!
Čini se da mlijeko pomaže i ovdje.
Samo pripremite sprej sa razrijeđenim mlijekom i poprskajte ga po listovima.
To može pomoći u sprječavanju razvoja gljivica i plijesni na biljkama.
Također je moguće koristiti ga kao dodatak drugim prirodnim pesticidima kako bi se olakšala njegova apsorpcija.
Mlijeko kao ubica plijesni
Gljivične i gljivične bolesti biljaka možemo liječiti vodom razrijeđenim mlijekom.
Mliječni rastvor pripremite na sljedeći način: 1 dio mlijeka i 3 dijela vode.
Napunite rastvor u prskalicu i svakih 10 dana prskajte obolele listove.
Ovu metodu možemo početi koristiti odmah nakon sadnje jer djeluje i kao prevencija protiv bolesti.
Kvalitet tla će biti bolji zahvaljujući mlijeku
Ako zemlju oko biljaka prelijemo mlijekom, ono će biti mnogo kvalitetnije jer će apsorbirati vitamine i minerale koje mlijeko sadrži.
Mnogi baštovani posipaju zemlju mlijekom u prahu, ali možemo koristiti i mlijeko razrijeđeno vodom.
Za baštenski alat
Alat i pribor također treba pravilno skladištiti i koristiti.
Vrlo često koristimo hemikalije i toksine da ih dezinficiramo, ne znajući da to možemo učiniti i s mlijekom!
Ako koristite baštenske makaze, razmislite o tome da ih potopite u mlijeko.
Ovo ne samo da sprečava rđanje alata, već ih i prirodno dezinfikuje.
Mlijeko štiti paradajz
Kako bismo paradajz zaštitili od plijesni i drugih bolesti, pripremimo prirodni sprej za koji će nam trebati 1 dio mlijeka i 9 dijelova vode.
Ovim sprejom prskamo sadnice jednom mjesečno.
Na taj način ćemo spriječiti bolesti i biljke će rasti zdravo.
Mlijeko također odbija neke štetočine
Otopina vode i mlijeka odbija neke bube koje mogu naštetiti biljkama.
Mlijeko i melasa
Ako mlijeko pomiješamo sa melasom, možemo postići još bolje rezultate u zaštiti bilja.
Ova otopina je bogata ugljikohidratima, pa će biljke biti jače i otpornije.
Ako nam smeta neprijatan miris ovog rastvora, možemo ga razblažiti vodom.
Upozorenje
Imajte na umu da je izuzetno važno koristiti mlijeko s vremena na vrijeme kao prirodno sredstvo za održavanje vrta.
Prekomjerna upotreba može dovesti do potpuno suprotnog: slabog rasta biljaka zajedno s neugodnim mirisima.
Kao i u svemu, mlijeko u bašti mora se pravilno dozirati i koristiti štedljivo.
Saznajte više u priloženom videu.
