Uprkos dosad neviđenom pritisku na zemlje članice UN-a, SAD nije mogao zaustaviti glasanje Generalne skupštine UN-a u četvrtak, koja je osudila odluku Donalda Trumpa da prizna Jerusalem kao glavni grad Izraela.
Generalna skupština je usvojila nacrt rezolucije, kojom je Trumpova odluka o Jerusalemu odbačena ubjedljivom većinom – 128 država je glasalo za, devet protiv, a 35 je bilo suzdržano.
Glasanje je održano samo nekoliko dana nakon prijetnji delegacije SAD-a u Ujedinjenim narodima i samog Trumpa, koji je ranije poručio da će razmotriti smanjenje finansiranja bilo kojoj zemlji koja bude glasala protiv SAD-a.
“Oni uzimaju stotine miliona dolara pa čak i milijarde dolara, a onda glasaju protiv nas. Pa, mi gledamo na to glasanje”, rekao je Trump novinarima u srijedu.
Govoreći uoči glasanja Generalne skupštine, američka ambasadorica u UN-u Nikki Haley rekla je da je kao najveći donator međunarodnog tijela, SAD “legitimno očekivao” da će njegova dobra volja biti “priznata i poštovana”.
‘Snažan odgovor’
Nakon glasanja, reporter Al Jazeere Mike Hanna javio je iz sjedišta UN-a kako su rezultati “veoma snažan odgovor” na prijetnje Trumpove administracije, dok je veliki broj suzdržanih glasova iznenađujući.
Trideset pet zemalja bilo je suzdržano, uključujući Kanadu, Meksiko, Ruandu i Ugandu.
U međuvremenu, Gvatemala, Honduras, Maršalska ostrva, Mikronezija, Nauru, Palau i Togo glasali su protiv rezolucije, zajedno sa SAD-om i Izraelom.
“Moguće je da je kampanja Sjedinjenih Država prethodnih dana … utjecala na povećanje broja suzdržanih i sigurno je izazvala jedan ili dva glasa protiv nacrta rezolucije”, javio je Hanna.
Ali, Juan Cole, profesor historije na Univerzitetu u Michiganu, sumnja da su Trumpove prijetnje stvarno utjecale na rezultate.
“SAD ne pruža mnogo pomoći i zbog toga ne može ucjenjivati mnoge države. Pomoć koju SAD daje je za uspostavljanje američkog utjecaja”, napisao je Cole na svom blogu “Informed Comment”, prije glasanja u četvrtak.
Egipat je jedna od država koja je podržala rezoluciju Generalne skupštine.
“Egipatska vlada ima više vojnih helikoptera nego što joj treba, oni stoje smješteni u skladištima, tako da je novac zapravo otišao američkim proizvođačima naoružanja, a Egipat dobija prilično beskorisnu sjajnu vojnu igračku. Trump bi više naštetio američkim proizvođačima ako bi ukinuo pomoć Egiptu”.
“Veoma sumnjam da će neko obratiti pažnju na Trumpove prijetnje“, poručio je Cole.
Vrste američke pomoći
U 2015, široko definisana međunarodna pomoć iznosila je oko 58,6 milijardi dolara, to jest 1,3 posto ukupnog budžeta SAD-a, navodi se u izvještaju Kongresa.
Gotovo polovina pomoći (43 posto) otišla je u programe bilateralnog ekonomskog razvoja, 35 posto je potrošeno na vojnu i drugu pomoć u osiguranju, 16 posto je bilo je namijenjeno za humanitarne programe, a šest posto je otišlo na podršku multilateralnim institucijama.
Ali, nakon što je preuzela funkciju u januaru prošle godine, Trumpova administracija je uložila napore da smanji međunarodnu pomoć.
U martu, u skladu sa predsjedničkom mantrom “Amerika na prvom mjestu”, objavljeno je kako će međunarodna pomoć biti smanjena za za 28 posto 2018. godine, navodi se budžetskom dokumentu Bijele kuće.
Sjedinjene Države iduće godine namjeravaju dati 25,6 milijardi dolara State Departmentu i USAID-u, agenciji koja nadzire distribuciju međunarodne pomoći.
Više od 120 penzionisanih američkih generala i admirala prošlog februara u otvorenom pismu pozvalo je Washington da ne smanjuje sredstva za diplomatiju i međunarodnu pomoć. U aprilu, više desetaka američkih senatora, uključujući nekoliko republikanaca, reklo je da je svako smanjenje međunarodne pomoći “kontraproduktivno”.
Na kraju, Sjedinjene Države su planirale da sljedeće godine potroše 25,8 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, prema informacijama dostupnim na FederalAssistance.gov.
Washington planira dati Izraelu 3,1 milijardi dolara za 2018. godinu, čineći ga najvećim primateljem pomoći SAD-a, a zatim Egiptu (1,38 milijardi dolara) i Jordanu (milijardu dolara).
Ali veliki dio američke pomoći dolazi u obliku Stranog vojnog finansiranja (FMF), ili mogućnosti kupovine američkog oružja, vojnih usluga ili obuke. Takva pomoć može se dati kao zajam ili grant.
Svih 3,1 milijardi američkih dolara koje namjeravaju dati Izraelu naredne godine bit će, na primjer, FMF. Nasuprot tome, iznos američke pomoći zatražene za 2018. godinu za Zapadnu obalu i Gazu iznosi 251 milion dolara.
Znazno manje novca dobijaju sljedeće države: Liban (104 miliona dolara), Jemen (35 miliona dolara), Irak (348 miliona dolara), Sirija (191 milion dolara), Tunis (55 miliona dolara), Maroko (16 miliona dolara), Libija (31 milion dolara), Oman (3,5 miliona dolara) i Bahrein (800.000 dolara).
Ranije ove godine, Trumpova administracija predložila je i smanjenje ukupne bilateralne pomoći za Bliski istok i Sjevernu Afriku za 12 posto.
Samoizolacija
Prema riječima Rashida Khalidija, profesora arapskih studija na Univerzitetu Columbia, Trumpova administracija je u proteklim sedmicama najavila “kraj 50 godina američke dominacije u tzv. mirovnom procesu”.
“To je samopovređivanje američke uloge kao posrednika, koja je često zloupotrebljavana”, kazao je Khalidi za Al Jazeeru neposredno uoči glasanja Generalne skupštine.
Trump je najavio da će 6. decembra priznati Jerusalem kao glavni grada Izraela i da planira tamo preseliti američku ambasadu iz Tel Aviva.
Odluka je dovela do masovnih protesta širom svijeta i osude svjetskih lidera, uključujući nekoliko tradicionalnih američkih saveznika.
“Ovim Trumpovim činom, SAD se briljantno izolovao, čak i više nego ranije”, rekao je Khalidi.
Raed Jarrar, zvaničnik američkog ogranka Amnesty Internationala, dodao je: “Siledžijska Taktika Trumpove administracije će samo dalje izolovati Sjedinjene Države na globalnoj sceni”, rekao je Jarrar u saopćenju.
“Umjesto da prijeti onima koji zavise od američke pomoći, Trumpova administracija treba poštovati svoje zakonske obaveze da ne priznaje ilegalnu situaciju i treba obrnuti odluku o Jerusalemu”, kazao je on.
