Nutricionisti već godinama debatuju o tome da li su žumanca opasna po zdravlje ili ne.
Na početku, jaja su imala lošu reputaciju kao prijetnja po zdravlje kardiovaskularnog sistema, najviše zbog toga što jedno veće jaje sadrži oko 187 miligrama holesterola.
Međutim, većina istraživanja pokazala je da holesterol iz hrane nije najveći krivac za LDL ili “loši” holesterol u krvi.
Naime, ono što najviše utiče na nivo holesterola u krvi je unos zasićenih masti.
U poređenju sa ostalim životinjskim proizvodima, prosječno jaje zaista sadrži nizak nivo zasićenih masti – u prosjeku oko 1,6 grama po žumancu.
Brojne studije pokazale su da jaja ne ostavljaju klinički značajne posljedice na nivo holesterola u tijelu, niti su povezana sa rizikom od srčanih oboljenja.
Ipak, mnogi ljudi i dalje brinu zbog masti koje se nalaze u žumancu i zato jedu samo bjelance.
Pošto su bjelanca čist protein, ova odluka nije loša. Međutim, neki nutricionisti smatraju da je potrebno unositi i masnoću i protein iz jajeta, kako bi nivo šećera u krvi bio stabilan.
Naime, masnoće treba unositi ne samo zato što će vas bolje zasititi, nego i zato što će usporiti apsorpciju hrane.
Naravno, sve masnoće treba unositi u umjerenim količinama, zbog čega mnogi nutricionisti preporučuju da ljudi ne jedu više od tri žumanca nedjeljno, dok belanca mogu jesti u mnogo većim količinama.
Uprkos masnoćama i sadržaju holesterola, žumanca su dobar izvor vitamina A i gvožđa, vitamina B, selena i folata.
Kako bi organizam koristio što je više moguće dobrobiti iz ove namirnice, obratite pažnju na način pripeme i dajte prednost tvrdo kuhanim jajima umjesto prženim.
