Analitičari u Prištini, međutim, kritikuju kosovsko rukovodstvo što nije uspijelo da ih spriječi u tome.
Predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veseli nakon sastanka predsjedništva ove institucije u utorak kazao je da Kosovo poštuje svoje susjede, da Balkan ima potrebe za mirom i razumijevanjem, ali i da „problemi Republike Makedonije nisu problemi Kosova“.
„Mi poštujemo suverenitet Republike Makedonije. Što se tiče problema tamo, potrebno je više povjerenja i komunikacije među političkim partijama unutar države Makedonije“, naveo je Veseli.
Događaje u Makedoniji komentarisala je i šefica parlamentarne grupe Alijanse za budućnost Kosova Donika Kadaj Bujupi. Ona je izrazila žaljenje za ono kroz šta su prošle porodice, ali i zbog vijesti da je njen bivši kolega, iz redova njene partije, “osoba koja je doprinijela oslobođenju Kosova”, poginuo u Makedoniji.
„O njegovoj uključenosti u Makedoniji mi nismo imali informacije i ne znamo šta se tamo dešava. U svakom slučaju, žao nam je za svo nasilje i pozivamo sve strane na mir i uzdržanost, a da se međunarodna zajednica umješa i sprovede nezavisnu istragu“, kazala je ona.
Šef parlamentarne grupe Demokratske partije Kosova Adem Grabovci situaciju u Makedoniji ocjenio je veoma zabrinjavajućom, a nasilje nad narodom neprihvatljivim, dodajući da je događaj u Kumanovu imao pozadinu.
„Ovo je posljedica nepravde i nasilja koju je primjenjivala makedonska vlada nad Albancima. Nije poštovala nijedan sporazum, negirala je sva prava Albanaca u Makedoniji“, kazao je Grabovci, dodajući da se u Kumanovu „bez sumnje desio masakr“.
Trebalo istražiti i poduzeti korake
A poznavaoc bezbjednosnih okolnosti Naim Maloku uključenost kosovskih državljana u, kako su rekle makedonske vlasti, oružanu grupu koja se suprostavila makedonskim vlastima u Kumanovu, vidi kao neuspjeh bezbjednosnih struktura Kosova.
“To je trebalo da se istraži i spriječi. Zašto postoji Kosovska obavještajna služba? Apsolutna odgovornost ove službe je istraga i spriječavanje takvih djelovanja. Kako je moguće da svo kretanje tih ljudi, i pored svih postojećih bezbjednosnih mehanizama na Kosovu, uključujući i onih međunarodnih, nije moglo tako nešto da se spriječi? Da se sve ovo desi neprimjetno, a da se ne poduzmu koraci…?”, kazao je on.
Maloku dodaje da je ovim teško narušena slika Kosova kao zemlje koja proizvodi i izvozi stabilnost i bezbjednost, te da je ovo problem sa kojim mora da se suoči politika na Kosovu.
Naim Rashiti iz Balkanske grupe za politiku u izjavi za RSE izrazio je uvjerenje da su kosovske institucije imale informacije o kretanjima tih grupa i da je za čuđenje što nisu poduzele mjere. On dodaje da je trebalo više da se uradi na kontroli i nadgledanju tih ljudi, zato što bezbjednosne institucije Kosova imaju dovoljno kapaciteta za tako nešto. Rashiti, pak, smatra da incidenti u Makedoniji neće uticati na status Kosova, kao izvora stabilnosti.
„U ovom slučaju se radi o oružanim grupama koje su bile manipulisane elementima koje je upotrebljavala makedonska vlast. Svaka vlada, ukoliko ima ambicije da stvori jednu takvu situaciju kao što je to uradio Gruevski, može da nađe razloge i elemente da destabilizira situaciju ili stvori incidente. Ovo je upotreba jedne male grupe, ali prema kojima kosovske institucije moraju biti odlučnije, ne zato što one čine štetu Kosovu, već prouzrokuju štete i poziciji Albanaca u Makedoniji, i u to u najtežoj političkoj situaciji u Makedoniji“, kazao je Rashiti.
Od 30 pritvorenih pripadnika „terorističke grupe uhapšenih u policijskoj akciji u Kumanovu“, njih 18 su državljani Kosova, saopštile su makedonske vlasti.
Pritvoreni u Skoplju inače se sumnjiče da su počinili teroristički zločin ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti, ilegalnu proizvodnju, posjedovanje i trgovinu oružjem ili eksplozivnih tvari, te za udruživanje u cilju neprijateljske djelatnosti.
